SVAKODNEVNO U 7:30 Snaga gorušičina zrna

ČITANJA:

Hab 1,12 – 2,4;

Ps 9,8-13;

Mt 17,14-20

Tekst evanđelja:

U ono vrijeme: Pristupi Isusu neki čovjek, padne pred njim na koljena i reče: »Gospodine, smiluj se sinu mojemu jer je mjesečar i zlo mu je. Često doista pada u oganj i često u vodu. Dovedoh ga tvojim učenicima i ne mogoše ga izliječiti.« A Isus odgovori: »O rode nevjerni i opaki! Dokle mi je biti s vama! Dokle li vas podnositi! Dovedite mi ga ovamo!« I zaprijeti Isus zloduhu te on iziđe iz njega. I ozdravi dječak toga časa.

Tada učenici pristupiše nasamo k Isusu i rekoše: »Zašto ga mi ne mogosmo izagnati?« Kaže im: »Zbog vaše malovjernosti. Zaista, kažem vam, ako imadnete vjere koliko je zrno gorušičino te reknete ovoj gori: ‘Premjesti se odavde onamo!’, premjestit će se i ništa vam neće biti nemoguće.«

Riječ Gospodnja.

Riječ Božju tumači fra Jure Šarčević, povjerenik za posvećeni život Zagrebačke nadbiskupije:

Evanđelje koje smo upravo čuli stavlja pred nas dramatičnu scenu ljudske nemoći, očinske patnje i Isusova poziva na duboku, nepokolebljivu vjeru. Neposredno prije ovog događaja, Isus se preobrazio na gori Tabor pred Petrom, Jakovom i Ivanom. No, čim je sišao s gore, susreće surovu stvarnost zemaljske doline: bolesnog dječaka, očajnog oca i nemoćne učenike.

Otac kleči pred Isusom i vapi: „Gospodine, smiluj se sinu mojemu!”. Ovaj otac predstavlja sve nas u trenucima kada se suočavamo s različitim oblicima patnje, bolesti, obitelji ili vlastitim slabostima. On priznaje da su učenici zakazali.

Zašto mu učenici nisu mogli pomoći? Isus im izravno odgovara: „Zbog vaše malovjernosti”. Ovdje vidimo opasnost s kojom se i sami često suočavamo – vršenje vjerskih čina iz navike, oslanjajući se na vlastite snage, a ne na živoga Boga.

Isusove riječi: „O rode nevjerni i opaki! Dokle mi je biti s vama!” zvuče oštro. Međutim, to nije ukor koji odbacuje, već opomena koja želi probuditi usnulu vjeru. Isus pati jer vidi da njegovi najbliži, unatoč svim čudesima, još uvijek nemaju potpuno povjerenje u njega. On zapovijeda da mu dovedu dječaka i ozdravlja ga u trenu, pokazujući da tamo gdje ljudske metode propadaju, Božja ljubav i moć pobjeđuju.

Kada ga učenici nasamo pitaju za razlog svog neuspjeha, Isus koristi snažnu sliku gorušičina zrna. Gorušičino zrno je sitno, ali u sebi nosi golem potencijal života. Isus ne traži od nas savršenu, monumentalnu vjeru bez ijedne sumnje. On traži živu vjeru.

Čak i najmanje zrnce prave vjere – one koja se potpuno predaje Bogu – sposobno je premještati brda. Ta „brda” u našim životima mogu biti teške bolesti, razoreni odnosi, ovisnosti ili osjećaj beznađa.

Ovo nas evanđelje poziva na preispitivanje samih sebe. Kakva je moja vjera kada naiđu životne poteškoće? Oslanjam li se na svoje planove ili istinski klečim pred Isusom poput ovoga oca? Dopustimo Isusu da danas uđe u naše nemoći. Donesimo mu u molitvi sve ono što sami ne možemo iscijeliti niti promijeniti.

Danas, na spomendan sv. Dominika, velikog učitelja vjere i radosnog navjestitelja Radosne vijesti, molimo: Gospodine, umnoži našu vjeru. Neka ono malo povjerenja što imamo u srcu postane živo gorušičino zrno koje će u tvome imenu činiti čudesa.

Po primjeru sv. Dominika, propovjednika tvoje istine, zapali i naša srca istim žarom za širenje Evanđelja u današnjem svijetu. Neka tvoja Riječ, Gospodine, po nama unosi mir tamo gdje vlada nemir, nadu gdje je očaj i svjetlo istine gdje boravi tama. Pošalji nas kao radnike u svoju žetvu da suvremenom čovjeku pokažemo ljepotu Tvoga lica.