Budi dio naše mreže

SVAKODNEVNO U 7:30 Mons. Leonard Markač: Dobra djela otvaraju nam vrata neba

/ sd

ČITANJA:

vl. (iz Zajedn. slavlja sv. djevica): Hoš 2,16b.17b.21-22;

Ps 45,11-12.14-17;

Mt 25,1-13

Tekst evanđelja:

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima ovu prispodobu: »Kraljevstvo će nebesko biti kao kad deset djevica uzeše svoje svjetiljke i iziđoše u susret zaručniku. Pet ih bijaše ludih, a pet mudrih. Lude uzeše svjetiljke, ali ne uzeše sa sobom ulja. Mudre pak zajedno sa svjetiljkama uzeše u posudama ulja.«

»Budući da je zaručnik okasnio, sve one zadrijemaše i pozaspaše. O ponoći nasta vika: ‘Evo zaručnika! Iziđite mu u susret!’ Tada ustadoše sve one djevice i urediše svoje svjetiljke. Lude tada rekoše mudrima: ‘Dajte nam od svoga ulja, gase nam se svjetiljke!’ Mudre im odgovore: ‘Nipošto! Ne bi doteklo nama i vama. Pođite radije k prodavačima i kupite!’«

»Dok one odoše kupiti, dođe zaručnik: koje bijahu pripravne, uđoše s njim na svadbu i zatvore se vrata. Poslije dođu i ostale djevice pa stanu dozivati: ‘Gospodine! Gospodine! Otvori nam!’ A on im odgovori: ‘Zaista kažem vam, ne poznam vas!’ Bdijte dakle jer ne znate dana ni časa!«

Riječ Božju tumači mons. Leonard Markač:

Filozof, fizičar i matematičar Blaise Pascal će reći da je “naš život putovanje, a smrt je incident na tom putovanju.” Taj se, nazovimo ga s Pascalom “incident” može dogoditi na početku, u sredini ili pred kraj puta. On je za svakog od nas putnika iznenadan, još manje poželjan, ali ipak neminovan.

Htjeli mi ili ne, svjesni ili nesvjesni, na putu smo prema susretu s Bogom. Mi se tom susretu radujemo, ali i strepimo. U prispodobi o mudrim i ludim djevicama Isus nas poziva na trajnu budnost i odgovornost za povjerene darove što nam ih je Bog dao u životu. Najveći dar što smo od Boga primili je život. I to ne život koji završava s ove strane već koji se nastavlja s one strane vratiju. To će reći u kraljevstvu nebeskom. Za ostvarenje tog dara u punini, Bog koji poštuje našu slobodu, očekuje i našu suradnju. Bez nas ne želi.

Ulje iz evanđeoske prispodobe djela su koja smo činili za života i ponijeli ih na konačni susret s Bogom. Dobra djela nam otvaraju nebeska vrata i uvode nas na svečanu gozbu. S druge pak strane zla djela, pasivnost, aljkavost, opuštenost i neodgovornost za Božje stvari zatvaraju nam vrata što vode u Kraljevstvo Božje. Evanđelje nam kaže da je zaručnik zakasnio što je kod jednih i drugih djevica izazvalo pospanost. Vika i galama probudile su sve djevice. Trebale su uzeti u ruke svoje svjetiljke i pratiti zaručnika. Mudre su i prije razmišljale o mogućnosti iznenadnog dolaska zaručnika, a lude ili nisu o tome ozbiljno razmišljale ili su se povele po onom “Lako ćemo”. Epilog nam je poznat.

Dopustite mi poštovani slušatelji HKR-a da se ukratko prisjetimo i današnje velike žene djevice i mučenice sv. Terezije Benedikte od KRIŽA – ZAŠTITNICE EUROPE. Rođena je 1891. godine kao Edith Stein, kao jedanaesto dijete židovskih roditelja u gradu BRESLAV u jugozapadnoj Poljskoj. Već u svojoj obitelji kao dijete bila je upoznata o razornoj moći grijeha. Kao vrlo nadarena djevojka studirala je filozofiju. Razočarala se u pozitivističkom pristupu filozofiji koja niječe opstojnost duše. U ruke joj je došla knjiga “Život sv. Terezije Avilske”.

Nakon dugo traženja i razmišljanja odlučila je stupiti u KARMEL. Postala je i karmelićanka i uzela je ime Terezija Benedikta. Živjela je sveto i isposnički. Strahote Drugog svjetskog rata nisu zaobišli ni Tereziju Benediktu. Naprotiv kao židovka posebno je bila na oku nacistima. Na silu je odvedena iz samostana i odvedena sa svojom sestrom isto obraćenicom Rozom Stein u AUSCHWITZ gdje su pogubljene u plinskoj komori. Kao mudra djevica sveta je Terezija Benedikta spremno dočekala svoga zaručnika koji ju je zbog njezine ustrajne vjernosti i mučeništva obdario nagradom koju svijet ne može dati.

Mons. Leonard Markač, župnik u Župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u koprivničkim Močilama.

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja