SVAKODNEVNO U 7:30 Fra Mirko Mišković: Svaki kršćanin svojim životom treba biti navještaj neizmjerne Božje ljubavi

ČITANJA:

Iz 60,1-6;

Ps 72,1-2.7-8.10-13;

Ef 3,2-3a.5-6;

Mt 2,1-12

Tekst evanđelja:

Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s istoka pojaviše u Jeruzalemu raspitujući se: »Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti.« Kada to doču kralj Herod, uznemiri se on i sav Jeruzalem s njime. Sazva sve glavare svećeničke i pismoznance narodne pa ih ispitivaše gdje se Krist ima roditi. Oni mu odgovoriše: »U Betlehemu judejskome jer ovako piše prorok:
’A ti, Betleheme, zemljo Judina!
Nipošto nisi najmanji među kneževstvima Judinim
jer iz tebe će izaći vladalac
koji će pāsti narod moj – Izraela!’«
Tada Herod potajno dozva mudrace i razazna od njih vrijeme kad se pojavila zvijezda. Zatim ih posla u Betlehem: »Pođite«, reče, »i pomno se raspitajte za dijete. Kad ga nađete, javite mi da i ja pođem te mu se poklonim.«
Oni saslušavši kralja, pođoše. I gle, zvijezda kojoj vidješe izlazak iđaše pred njima sve dok ne stiže i zaustavi se povrh mjesta gdje bijaše dijete. Kad ugledaše zvijezdu, obradovaše se radošću veoma velikom. Uđu u kuću, ugledaju dijete s Marijom, majkom njegovom, padnu ničice i poklone mu se. Otvore zatim svoje blago i prinesu mu darove: zlato, tamjan i smirnu. Upućeni zatim u snu da se ne vraćaju Herodu, otiđoše drugim putem u svoju zemlju.

Riječ Božju tumači fra Mirko Mišković:

Danas Crkva slavi svetkovinu Bogojavljenja, koja ima vrlo dugu i bogatu povijest. Izvorno je to svetkovina nastala na kršćanskom Istoku i njome se slavilo upravo Božje objavljenje čovjeku, a ono svoj vrhunac ima u utjelovljenju Sina Božjega kada se sam Bog objavio u ljudskom obličju. Antifona evanđeoskog hvalospjeva za Večernju liturgije časova rimskoga obreda izriče kako se današnjom svetkovinom slave tri događa povijesti spasenja: pohod mudraca novorođenom Bogočovjeku, događaj u Kani Galilejskoj (odnosno pretvaranje vode u vino) i Isusovo krštenje na rijeci Jordanu. Sva tri događaja imaju upravo bogojavljensku potku: preko istočnjačkih mudraca Bog se objavio i poganskim narodima te i njih pozvao na spasenje; događajem u Kani Galilejskoj Isus je čudom pokazao svoju božansku osobnost, a u događaju krštenja objavilo se Presveto Trojstvo: Otac u glasu s neba, Sin u Isusu iz Nazareta i Duh Sveti u liku golubice koja silazi. Pa ipak, u zapadnom kršćanstvu prevladavajući događaj koji čini sadržaj ove svetkovine jest pohod triju mudraca, pa se tako i u mnogim hrvatskim krajevima ova svetkovina jednostavno naziva Tri Kralja.

Evanđelje današnjega dana govori nam upravo o tom pohodu triju istočnjačkih mudraca (mogli bismo reći onodobnih „znanstvenika“) novorođenom betlehemskom Djetetu. Tri mudraca s istoka su pogani, njima – za razliku od Židova – nije bila objavljena Božja riječ spasenja i oni nisu primili proročki navještaj o rođenju Krista, Mesije. Ali ono po čemu su došli do Novorođenoga jest njihovo proučavanje zvijezda, odnosno njihovo proučavanje svijeta i njegovih zakonitosti. Njima se, dakle, Bog objavio onim što nazivamo naravna objava: promatrajući svemir u svoj njegovoj skladnosti i savršenosti, dolazimo do čisto razumske spoznaje kako mora postojati tvorac svega toga, koji pak sve to nadilazi. Novorođenom Isusu oni prinose darove zlata, tamjana i smirne, priznajući ga tako za svoga Boga i Kralja. Ono što su tada napravili trojica mudraca, počet će se u svoj snazi ostvarivati poslije Isusova uskrsnuća: nastaje Crkva u koju su pozvani svi narodi i sva plemena, Crkva, novi narod Božji po kojoj Bog daruje spasenje svakome čovjeku koji ga prihvaća, bez obzira na naciju ili rasu.

Svetkovina Bogojavljenja tako poziva svakoga od nas da budemo navjestitelji te novosti Božjega dara. Svaki kršćanin svojim životom treba biti navještaj te neizmjerne Božje ljubavi, navještaj u kojemu će svijet i danas moći prepoznati Božju objavu i njegov očinski poziv na zajedništvo s njim.

fra Mirko Mišković, TOR, župni vikar u Belišću