Riječ je o jedinstvenoj festi koja se više od 1000 godina slavi na jednak način - katoličkim obredima i veličanstvenom procesijom ulicama stare gradske jezgre, ali i nizom zanimljivih događanja, jer je blagdan sveca, ujedno i Dan Grada Dubrovnika, koji za sve njegove građane ima vrlo posebno značenje, a vizualnom atraktivnošću i snagom kulta sveca zaštitnika plijeni pozornost posjetitelja. Festa svetog Vlaha zaštićena je nematerijalna baština čovječanstva od 2009. godine. O Festi svetoga Vlaha razgovaramo s Majom Nodari, povjesničarkom umjetnosti, konzervatoricom i članicom Društva prijatelja dubrovačke starine, novinarkom i jednom od najzaslužnijih osoba što se Festa našla na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

U prvi svezak izabranih djela Milutina Cihlara Nehajeva uvršten je izbor ogleda, kritika i članaka objavljenih uglavnom u časopisima i novinama u razdoblju od 1899. do 1931. te pripovijesti Veliki grad, Iz neznanog kraja, Poloneza i Kostrenka. Sva su izabrana djela priređena prema zadnjim inačicama objavljenim za autorova života. Izdanje je priredio Ivica Matičević, a u našemu programu knjigu će predstaviti potpredsjednik Matice hrvatske i književni povjesničar Božidar Petrač. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

Božićne pjesme duboko su uvriježene u hrvatskom narodu i bez njih se ne može zamisliti božićno vrijeme. Kako kaže fra Bonaventura Duda u svojoj knjizi "Svijeta razveselitelj - Hrvatski Božić" one pridonose i našem vjerničkom identitetu, a posebnu im vrijednost daje njihov biblijski sadržaj, njihovo biblijsko nadahnuće. U Kulturogramu s etnomuzikologom, dirigentom i glazbenim pedagogom Joškom Ćaletom razgovaramo o tome kada su te pjesme nastale, tko ih je napisao, zašto toliko volimo baš božićne pjesme... Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

Predstavljamo jedno od najnovijih izdanja iz Matičine biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti - Izabrana djela Julija Benešića. Julije Benešić bio je hrvatski književnik, polonist, leksikograf, prevoditelj, intendant... Ovo izdanje donosi dosad najpotpuniji pregled njegove lirike, ali nas upoznaje i s Benešićem kao prozaikom. Pisao je eseje, kritike i članke koji su važni za istraživanje hrvatske književnosti, povijesti kazališta i hrvatsko-poljske književne veze između dvaju svjetskih ratova. Benešić je jedini u hrvatskoj kulturi koji se sustavno kao prevoditelj, urednik, priređivač, književni povjesničar i antologičar te kulturni posrednik bavio poljskom književnošću u prvoj polovici XX. stoljeća, neprocjenjivo pridonijevši razvoju hrvatsko-poljskih književnih i kulturnih veza. O Juliju Benešiću u emisiji Stoljeća hrvatske književnosti govori urednica izdanja Tea Rogić Musa. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

U hrvatskom narodnom preporodu isprepletena je kulturna i politička komponenta i to se vidi i u više od 20 programskih tekstova objavljenih 1997. u ediciji Stoljeća hrvatske književnosti. Zašto su ovi tekstovi važni i zašto su oni „slika stanja duha i inelekta“? Koja je razlika između hrvatskog narodnog preporoda i ilirskog pokreta? Što je Janko Drašković poručio u Disertaciji? Zašto je pitanje jezika bilo od presudne važnosti za cijeli pokret? O ovim i brojnim drugim pitanjima u emisiji govori kroatolog i književni tajnik Matice hrvatske Vladimir Lončarević. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

U emisiji govorimo o Izabranim djelima Vinka Nikolića koja su izdanju Stoljeća hrvatske književnosti objavljena zajedno s Izabranim djelima Vladimira Kovačića, koja ćemo predstaviti drugom prilikom. Vinko Nikolić bio je hrvatski književnik, kulturni djelatnik i političar. U emisiji doznajemo kako je dva puta izbjegao sigurnu smrt, kako je u emigraciji pokrenuo Hrvatsku reviju, koja pod istim nazivom izlazi i danas, zbog čega u njegovu pjesništvu dominira vjera i domoljublje te kako se osjećao u slobodnoj Hrvatskoj na predstavljanju svojih izabranih djela. Iz prve ruke o tome će posvjedočiti književni povjesničar i potpredsjednik Matice hrvatske Božidar Petrač. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

Hrvatski književnik Junije Palmotić najplodniji je dramatičar starije hrvatske književnosti. U emisiji predstavljamo njegova Izabrana djela i doznajemo što je bilo privlačno u njegovim dramama, zašto se, između ostaloga, bavi temom osnivanja Dubrovnika (Pavlimir), kako je nastao opsežni ep Kristijada te kako to da piše dvije vrlo različite poeme - religioznu Sveta Katarina od Siene i satiričnu Gomnaida. O Palmotću u emisiji govori profesorica s Katedre za stariju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu Lahorka Plejić Poje. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

U Kulturogramu gostuje dr. sc. Ana Šimić, znanstvena savjetnica iz Staroslavenskog instituta i autorica knjige Pripovijedanje o glagoljaštvu u novijoj hrvatskoj književnosti. Autorica je za spomenutu knjigu ove godine nagrađena nagradom Judita, a mi ćemo u emisiji doznati kojih 18 proznih djela je analizirala i na koji način te što nam ona govore o odnosu naših književnika prema glagoljici. U analizu su ušla i dva američka romana pa ćemo doznati i kako je glagoljica zainteresirala američku spisateljicu. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

U emisiji predstavljamo Izabrana djela Ivana Slamniga. U izboru, koji je priredio, pokojni akademik Tonko Maroević, na više od 600 stranica objavljen je izbor iz Slamnigova pjesništva i kratke proze, njegove pripovijetke, radiodrame, eseji, studije i kritike. O Ivanu Slamnigu i njegovu djelu govorit će pjesnikinja i izvanredna profesorica s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu Evelina Rudan. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

U Kulturogram dolazi etnomuzikolog Joško Ćaleta, a povod našega razgovora su Vokalisti Lada koji se nakon 8 godina stanke vraćaju na scenu. Najavit ćemo i koncert koji će održati u Rimu, u srijedu 14. svibnja povodom proslave Svete godine. Lado će izvesti obnovljeni koncert koji se uvelike oslanja na koncept njihovog nosača zvuka “Križu sveti” iz 2011. Program je obnovljen na inicijativu umjetničke direktorice Lada, Zrinke Posavec i glazbenog voditelja Jurice Petra Petrača. Mi u emisiji doznajemo koje su posebnosti našeg crkveno-pučkog pjevanja, po čemu se razlikuje u različitim dijelovima Hrvatske, zašto ga je važno sačuvati te doživljava li ono svojevrsnu revitalizaciju. Dr. sc. Joško Ćaleta život je posvetio istraživanju različitih tradicijskih napjeva hrvatskoga govornog područja pa ćemo doznati i kako je perspektivni trogirski klapski pjevač postao jedan od najboljih hrvatskih etnomuzikologa. Budite s nama u 18:00 sati. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.