Knjiga književnice, esejistice, kritičarke i novinarke Lade Žigo Španić "Avanture na stazama kulture" pokazat će čitatelju zašto je prostor kulture, prostor slobode i humanizma. Kroz nekoliko eseja i opsežnih razgovora s uglednim imenima suvremene hrvatske književnosti doznajemo brojne nepoznate činjenice o hrvatskoj književnosti i kulturi u posljednjih pola stoljeća. A u Kulturogramu doznajemo i o statusu samostalnih umjetnika, novinarstvu nekada i danas te može li kultura spasiti svijet. Budite s nama u 18:00 sati. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

U biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske objavljena je i druga knjiga izabranih djela Milutina Cihlara Nehajeva. Knjiga sadrži romane Bijeg i Vuke, oba priređena prema zadnjim inačicama objavljenim za Nehajevljeva života. Bijeg, jedan od ponajboljih romana hrvatske moderne, priređen je prema drugom izdanju iz 1917, a povijesni roman Vuci, o životu krčkog, senjskog i modruškog kneza Krste Frankopana, prema prvom izdanju iz 1928. Gost emisije je potpredsjednik Matice hrvatske Božidar Petrač, a emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

Riječ je o jedinstvenoj festi koja se više od 1000 godina slavi na jednak način - katoličkim obredima i veličanstvenom procesijom ulicama stare gradske jezgre, ali i nizom zanimljivih događanja, jer je blagdan sveca, ujedno i Dan Grada Dubrovnika, koji za sve njegove građane ima vrlo posebno značenje, a vizualnom atraktivnošću i snagom kulta sveca zaštitnika plijeni pozornost posjetitelja. Festa svetog Vlaha zaštićena je nematerijalna baština čovječanstva od 2009. godine. O Festi svetoga Vlaha razgovaramo s Majom Nodari, povjesničarkom umjetnosti, konzervatoricom i članicom Društva prijatelja dubrovačke starine, novinarkom i jednom od najzaslužnijih osoba što se Festa našla na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

U prvi svezak izabranih djela Milutina Cihlara Nehajeva uvršten je izbor ogleda, kritika i članaka objavljenih uglavnom u časopisima i novinama u razdoblju od 1899. do 1931. te pripovijesti Veliki grad, Iz neznanog kraja, Poloneza i Kostrenka. Sva su izabrana djela priređena prema zadnjim inačicama objavljenim za autorova života. Izdanje je priredio Ivica Matičević, a u našemu programu knjigu će predstaviti potpredsjednik Matice hrvatske i književni povjesničar Božidar Petrač. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

Božićne pjesme duboko su uvriježene u hrvatskom narodu i bez njih se ne može zamisliti božićno vrijeme. Kako kaže fra Bonaventura Duda u svojoj knjizi "Svijeta razveselitelj - Hrvatski Božić" one pridonose i našem vjerničkom identitetu, a posebnu im vrijednost daje njihov biblijski sadržaj, njihovo biblijsko nadahnuće. U Kulturogramu s etnomuzikologom, dirigentom i glazbenim pedagogom Joškom Ćaletom razgovaramo o tome kada su te pjesme nastale, tko ih je napisao, zašto toliko volimo baš božićne pjesme... Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

Predstavljamo jedno od najnovijih izdanja iz Matičine biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti - Izabrana djela Julija Benešića. Julije Benešić bio je hrvatski književnik, polonist, leksikograf, prevoditelj, intendant... Ovo izdanje donosi dosad najpotpuniji pregled njegove lirike, ali nas upoznaje i s Benešićem kao prozaikom. Pisao je eseje, kritike i članke koji su važni za istraživanje hrvatske književnosti, povijesti kazališta i hrvatsko-poljske književne veze između dvaju svjetskih ratova. Benešić je jedini u hrvatskoj kulturi koji se sustavno kao prevoditelj, urednik, priređivač, književni povjesničar i antologičar te kulturni posrednik bavio poljskom književnošću u prvoj polovici XX. stoljeća, neprocjenjivo pridonijevši razvoju hrvatsko-poljskih književnih i kulturnih veza. O Juliju Benešiću u emisiji Stoljeća hrvatske književnosti govori urednica izdanja Tea Rogić Musa. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

U hrvatskom narodnom preporodu isprepletena je kulturna i politička komponenta i to se vidi i u više od 20 programskih tekstova objavljenih 1997. u ediciji Stoljeća hrvatske književnosti. Zašto su ovi tekstovi važni i zašto su oni „slika stanja duha i inelekta“? Koja je razlika između hrvatskog narodnog preporoda i ilirskog pokreta? Što je Janko Drašković poručio u Disertaciji? Zašto je pitanje jezika bilo od presudne važnosti za cijeli pokret? O ovim i brojnim drugim pitanjima u emisiji govori kroatolog i književni tajnik Matice hrvatske Vladimir Lončarević. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

U emisiji govorimo o Izabranim djelima Vinka Nikolića koja su izdanju Stoljeća hrvatske književnosti objavljena zajedno s Izabranim djelima Vladimira Kovačića, koja ćemo predstaviti drugom prilikom. Vinko Nikolić bio je hrvatski književnik, kulturni djelatnik i političar. U emisiji doznajemo kako je dva puta izbjegao sigurnu smrt, kako je u emigraciji pokrenuo Hrvatsku reviju, koja pod istim nazivom izlazi i danas, zbog čega u njegovu pjesništvu dominira vjera i domoljublje te kako se osjećao u slobodnoj Hrvatskoj na predstavljanju svojih izabranih djela. Iz prve ruke o tome će posvjedočiti književni povjesničar i potpredsjednik Matice hrvatske Božidar Petrač. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

Hrvatski književnik Junije Palmotić najplodniji je dramatičar starije hrvatske književnosti. U emisiji predstavljamo njegova Izabrana djela i doznajemo što je bilo privlačno u njegovim dramama, zašto se, između ostaloga, bavi temom osnivanja Dubrovnika (Pavlimir), kako je nastao opsežni ep Kristijada te kako to da piše dvije vrlo različite poeme - religioznu Sveta Katarina od Siene i satiričnu Gomnaida. O Palmotću u emisiji govori profesorica s Katedre za stariju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu Lahorka Plejić Poje. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

U Kulturogramu gostuje dr. sc. Ana Šimić, znanstvena savjetnica iz Staroslavenskog instituta i autorica knjige Pripovijedanje o glagoljaštvu u novijoj hrvatskoj književnosti. Autorica je za spomenutu knjigu ove godine nagrađena nagradom Judita, a mi ćemo u emisiji doznati kojih 18 proznih djela je analizirala i na koji način te što nam ona govore o odnosu naših književnika prema glagoljici. U analizu su ušla i dva američka romana pa ćemo doznati i kako je glagoljica zainteresirala američku spisateljicu. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.