Budi dio naše mreže

Nitko ne može postaviti drugog temelja

"Duhovne temelje svog života trebamo neprestano učvršćivati napose djelima milosrdne ljubavi, žrtvom i odricanjem. Ako svoj život ne gradimo na čvrstim temeljima, sve će se malo-pomalo rušiti i na kraju srušiti."

/ tm

Autorica: s. Robertina Medven

Crkva je utemeljena na rani probodenog Isusovog boka na križu iz koje je potekla krv i voda. Mi svoje članstvo u Crkvi vežemo uz Isusa Krista vezom Duha Svetoga te slobodnim prihvaćanjem i vršenjem Božjih i crkvenih zapovijedi. Svoje duhovne temelje gradimo na Kristu, kojemu je nebeski Otac povjerio naše spasenje. Krštenjem postajemo djeca Božja, baštinici Kraljevstva nebeskog. To su prvi temelji za našu duhovnu zgradu i njih učvršćujemo primajući svete sakramente i slaveći svetu misu.

Slikovit je Isusov govor u prispodobi o gradnji kuće: ‘Čovjek sagradi kuću na pijesku. Zapljušti kiša, navale bujice na tu kuću i ona se sruši’ (Mt 7, 24-25). Najveća opasnost prijeti nam od đavla, iako kažu neki, kako nije moderno ljude plašiti đavlom. Ali on je prisutan. Sv. Pavao upozorava prve kršćane: ‘Nemojte dati mjesta đavlu’ (Ef 4, 27), a sv. Petar: ‘Otrijeznite se! Bdijte! Protivnik vaš, đavao, kao ričući lav obilazi tražeći koga da proždre’ (1 Pt 5, 8).

Zato mi, dragi prijatelji, svakog dana zazovimo Božju zaštitu. ‘Provjeravati nam je i uređivati svoju nutrinu i vanjštinu, jer je za vlastiti napredak korisno i jedno i drugo. Junački se opaši protiv đavolske podmuklosti’ (Nasljeduj Krista, 19. poglavlje). Duhovne temelje svog života trebamo neprestano učvršćivati napose djelima milosrdne ljubavi, žrtvom i odricanjem. Ako svoj život ne gradimo na čvrstim temeljima, sve će se malo-pomalo rušiti i na kraju srušiti. Ne možemo izgraditi kuću svog života bez napora i poteškoća. Bog nam je dao svoje zapovijedi i kaže: ‘Pred tebe stavljam blagoslov i prokletstvo. Blagoslov odabireš kad vršiš Božje zapovijedi, a prokletstvo kad se slobodno odlučiš protiv Boga.’ Imamo slobodnu volju i izbor između životno korisnog i rušilačkog ponašanja.

Nijedan čovjek ne može graditi sam. U izgradnji našeg života imali su mnogi i još imaju utjecaj. I kod izbora i postavljanja temelja pomagali su nam najprije roditelji, svećenici, a onda mnogi drugi. Puno toga što smo naučili, pokazalo se krhkim i neuspješnim. Ali konačna odluka je na nama. Svjedoci smo mnogih otpada od vjere, odlaze osobe koje smo smatrali dobrim vjernicima, a uruše se i neki koji su se odazvali u duhovna zvanja. Slomili su se jer nisu položili prave temelje. Ako su ih i položili, a nisu činili duhovnu nadogradnju koja se od vjernika traži, propali su.

Kod nekih ljudi podrovani su temelji drogom, alkoholom, kojekakvim ovisnostima, prevelikom rasipnošću, užicima, lijenošću. Saniranje je mukotrpno i dugotrajno uz liječničku i duhovnu pomoć. Svaka kuća može se popraviti, tako i duhovna. Vrata Božje ljubavi uvijek su otvorena. Otac čeka izgubljenog sina raširenih ruku, priprema mu novo ruho i gozbu za oporavak.

Sv. Pavao upozorava: ‘Nitko ne može postaviti drugog temelja, izuzev onoga koji je već postavljen, a taj je Isus Krist’ ( 1 Kor 3,11). Isus nije samo temelj, nego cijela građevina. Moramo misliti i na činjenicu, ako ne uspijemo u ovom životu održati svoju duhovnu kuću, izgubit ćemo i nebesku kuću, stan na nebesima. David je 31.psalmom zazvao Boga: Budi mi, Gospodine, hrid zaštite! To činimo i mi:

Tebi se, Gospodine, utječem…

Pohiti da me oslobodiš!

Budi mi hrid zaštite

jer ti si hrid moja, tvrđava moja,

radi svoga imena vodi me i ravnaj.

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja