SVAKODNEVNO U 7:30 o. Marjan Jeftimov: Pozvani smo bdjeti, posvećivati se i biti pripravni za dan otkupljenja!

ČITANJA:

Jutarnja misa: 2Sam 7,1-5.8b-12.14a.16;

Ps 89,2-5.27.29;

Lk 1,67-79

Tekst evanđelja:

U ono vrijeme: Zaharija, otac Ivanov, napuni se Duha Svetoga i stade prorokovati:

»Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov, što pohodi i otkupi narod svoj! Podiže nam snagu spasenja u domu Davida, sluge svojega kao što obeća na usta svetih proroka svojih odvijeka: spasiti nas od neprijatelja naših i od ruke sviju koji nas mrze; iskazati dobrotu ocima našim i sjetiti se svetog Saveza svojega, zakletve kojom se zakle Abrahamu, ocu našemu: da će nam dati te mu, izbavljeni iz ruku neprijateljâ, služimo bez straha u svetosti i pravednosti pred njim u sve dane svoje. A ti, dijete, prorok ćeš se Svevišnjega zvati jer ćeš ići pred Gospodinom da mu pripraviš putove, da pružiš spoznaju spasenja narodu njegovu po otpuštenju grijeha njihovih, darom premilosrdnog srca Boga našega po kojem će nas pohoditi Mlado sunce s visine da obasja one što sjede u tmini i sjeni smrtnoj, da upravi noge naše na put mira.«

Riječ Božju tumači o. Marjan Jeftimov:

Dragi slušatelji Katoličkog radija. Danas je Badnji dan ili Badnjak. Riječ koja sadrži u sebi praslavenski korijen ‘bъd’ što znači bdjeti, a time nam se pred oči stavlja potreba posebne budnosti pred Kristov dolazak, takva koja podrazumijeva duhovnu spremnost i radost jer je sam Bog odlučio uzeti ljudsko tijelo da bi nas po svojoj žrtvi uzdigao u božanski život. U svakoj obitelji i zajednici gdje se očekuje rađanje novoga života radost je velika.

Danas na Badnjak, iako to više crkveni propisi ne određuju, valja cijeniti činjenicu što se mnogi vjernici odlučuju postiti, no i tu treba skrenuti pozornost kako bi bilo dobro izbjegavati bilo kakav post koji bi označavao prejedanje u nemasnoj i nemesnoj hrani, nego obdržavati ono što obveza posta i inače znači, a to je najesti se tek jednom do sita. Ukoliko pri tome tu svoju žrtvu prikažemo Bogu kao znak zahvalnosti, zasigurno neće izostati ni duhovni plodovi, koji su neusporedivo vrjedniji od onih zemaljskih.

Isto tako, smisao Badnjaka se naslanja na spomen Adama i Eve, odnosno stavlja nas u razmišljanje o tome kako je naša narav po grijehu praroditelja ranjena istočnim grijehom, a sada se po poslušnosti Blažene Djevice Marije i po poslušnosti Isusa Krista, Sina Božjega, ponovno obnavlja Božja milost u nama, a klica takvog ljudskog uzdignuća započinje upravo Božjim utjelovljenjem. Stoga smo i pozvani bdjeti, posvećivati se i biti pripravni za dan otkupljenja.

Na tom tragu dobro je vidjeti i svojevrsnu povezanost božićnog drvca s onim zabranjenim stablom i s onim plodom po kojem je grijeh ušao u svijet, odnosno božićno nas drvce opominje da se uvijek u svom životu klonimo svega onoga što nam je na propast duše i tijela, kao i da uvijek s punim pouzdanjem slušamo svoga Stvoritelja i nikada u svojoj oholosti ne okrenemo Bogu leđa, kako su to učinili prvi ljudi u svojoj nerazumnoj želji da postanu bogovi.

o. Marjan Jeftimov, župnik grkokatoličke župe u Jastrebarskom i dušobrižnik grkokatolika u Zadru.