SVAKODNEVNO U 7:30 S. Marija Ivana Dolinar: Isusovo rođenje pokazatelj je mudroga Božjega vođenja povijesti

ČITANJA:

Post 49, 2. 8-10

Ps 72 (71), 1-2. 3-4ab. 7-8. 17

Mt 1 1-17

Tekst evanđelja:

Rodoslovlje Isusa Krista, sina Davidova, sina Abrahamova.

Abrahamu se rodi Izak. Izaku se rodi Jakov. Jakovu se rodi Juda i njegova braća. Judi Tamara rodi Peresa i Zeraha. Peresu se rodi Hesron. Hesronu se rodi Ram. Ramu se rodi Aminadab. Aminadabu se rodi Nahšon. Nahšonu se rodi Salma. Salmi Rahaba rodi Boaza. Boazu Ruta rodi Obeda. Obedu se rodi Jišaj. Jišaju se rodi David kralj.

Davidu bivša žena Urijina rodi Salomona. Salomonu se rodi Roboam. Roboamu se rodi Abija. Abiji se rodi Asa. Asi se rodi Jozafat. Jozafatu se rodi Joram. Joramu se rodi Ahazja. Ahazji se rodi Jotam. Jotamu se rodi Ahaz. Ahazu se rodi Ezekija. Ezekiji se rodi Manaše. Manašeu se rodi Jošija. Jošiji se rodi Jehonija i njegova braća u vrijeme progonstva u Babilon.

Poslije progonstva u Babilon Jehoniji se rodi Šealtiel. Šealtielu se rodi Zerubabel. Zerubabelu se rodi Elijakim. Elijakimu se rodi Azor. Azoru se rodi Sadok. Sadoku se rodi Akim. Akimu se rodi Elijud. Elijudu se rodi Eleazar. Eleazaru se rodi Matan. Matanu se rodi Jakov. Jakovu se rodi Josip, muž Marije, od koje se rodio Isus koji se zove Krist.

U svemu dakle: od Abrahama do Davida četrnaest naraštaja; od Davida do progonstva u Babilon četrnaest naraštaja; poslije progonstva u Babilon do Krista četrnaest naraštaja.

Riječ Božju tumači s. Marija Ivana Dolinar, OSC:

Isusovo začeće i rođenje dogodilo se jedinstvenim čudom. Je li to čudo učinilo da je Isus stajao sasvim izvan naravnih povezanosti s obitelji i narodom, kao da je tek poslan od Boga u našu povijest i svijet? Nipošto. Preko svetoga Josipa koji je pred zakonom njegov ‘otac’, on ulazi u niz naraštaja.

Sveto Pismo time najprije svjedoči da je Isus pravi čovjek, a ne tek jedno od nebeskih bića. Isus je uistinu ‘rođen od žene’.

I još više: obitelj u kojoj se on pojavljuje na određenom mjestu, Davidova je kraljevska obitelj, nositeljica mesijanskog obećanja.

Isus Krist je Sin Davidov i nasljednik prijestolja. Isus Krist je sin Abrahamov. Nije samo kraljevska linija koja dovodi do Isusa i u njemu se ne ispunjava samo obećanja prijestolja i trajnoga vladanja. Rodoslovlje u širokom rasponu seže unatrag sve do Abrahama. Abraham je praotac cijeloga naroda, a ne samo jednog plemena. Abraham je prije svega nositelj još starijeg i većeg obećanja: „sva plemena zemlje tobom će se blagoslivljati“.

Narod koji proizlazi iz Abrahamova boka nosi blagoslov kroz stoljeća sve dok se ne slije u jednom i jedinom plemenitom izdanku koji taj blagoslov donosi cijelomu svijetu. Povijest čovječanstva, koju je Bog kao novu započeo s Abrahamom, kroči prema svojemu cilju. Od praoca Izraela svija se luk povijesti do začetnika novoga Izraela. Rodoslovlje završava Josipom, Marijinim zakonitim mužem. Isus je zakonski bio Josipovo dijete i na taj način mogao je biti uvršten u punom smislu u red njegovih praotaca i time u Davidovo potomstvo.

Isusovo rođenje stoji u svetoj međusobnoj povezanosti i od Boga je usmjeravano kroz stoljeća i naraštaje. Zbilo se je u točno predodređeno vrijeme i pokazatelj je mudroga Božjega vođenja povijesti.

Rodoslovlje spominje četiri žene, što je neobično da žene budu uopće spomenute ondje gdje vrijedi samo muška linija, tim više što žene nisu iz roda velikih i poznatih pramajki, nego, žene koje stoje potpuno u sjeni. Svim je tim ženama zajedničko neuobičajenost i izvanrednost. Usprkos njihovoj tuđinskoj krvi ili njihovoj nedostojnosti ispunio se Božji plan. Božja vjernost ne prestaje.

Niz se prekida s Josipom, koji je muž Marije, „od koje se rodi Isus koji se zove Krist“.

Sin Marijin je naš Spasitelj koji ostvaruje sva starozavjetna proroštva, otvara godinu milosti spasenja, kome idemo u susret u ovo vrijeme došašća.

Isusovo rodoslovlje podsjeća nas i na naše podrijetlo: mi smo ljubljena Božja djeca i Bogu pripadamo. Po vjeri i dobroti ljudi Isus nastavlja i danas sa svojim dolaženjem. Pripremimo i otvorimo svoje srce da se Bog danas može u njemu roditi i nastaniti te preko nas doprijeti i ondje gdje su ga zaboravili i odbacili.

S. Marija Ivana Dolinar, poglavarica samostana klarisa u Zagrebu