SVAKODNEVNO U 7:30 Fra Josip Repeša: Umjesto ratova i rasprava radije posvetimo vrijeme ljudskom pogledu s milosrđem i ljubavlju

ČITANJA:

Post 22,1-19;

Ps 116,1-6.8-9;

Mt 9,1-8

Tekst evanđelja:

U ono vrijeme: Isus uđe u lađu, preplovi i dođe u svoj grad. Kad gle, doniješe mu uzetoga koji je ležao na nosiljci. Vidjevši njihovu vjeru, reče Isus uzetome: »Hrabro, sinko, otpuštaju ti se grijesi!«

A gle, neki od pismoznanaca rekoše u sebi: »Ovaj huli!« Prozrevši njihove misli, reče Isus: »Zašto snujete zlo u srcima? Ta što je lakše reći: ‘Otpuštaju ti se grijesi ili reći: ‘Ustani i hodi?’ Ali da znate da je vlastan Sin Čovječji na zemlji otpuštati grijehe.« Tada reče uzetomu: Ustani, uzmi nosiljku i pođi kući!«

I on usta te ode kući. Kad mnoštvo to vidje, zaprepasti se i poda slavu Bogu koji takvu vlast dade ljudima.

Riječ Božju tumači fra Josip Repeša:

U stara doba vjerovalo se da je bolest i problemi posljedica grijeha. I danas mnogi znaju upitati što se toliko sagriješilo da je bolest prisutna u životu čovječanstva. I u ono vrijeme i danas traga se za načinima ozdravljenja. S istim žarom se pokušava jakom molitvom, čudotvornim pripravcima, moćnim zagovorom ili postupcima potjerati zlu bolest i povratiti dobro zdravlje.

Ljudi se pokušavaju snaći kako znaju i umiju, to im se ne može zamjeriti. Problem tek nastaje kada se u svrhu željenog cilja, svaka metoda smatra ispravnom, poželjnom i potrebnom. Tada se nespojive krajnosti povezuju, samo da bi se dobilo željeno.

U bolesti prvenstveno je obolio odnos prema stvarnost, realnosti, krajnosti koje narušavaju osnove ljudske komunikacije. U tom slučaju bolesnik nije samo onaj koji jasno pokazuje poznate znakove bolesti, nego i onaj koji u svojoj samouvjerenosti raspoređuje odnos zdravog i bolesnog kao i tko je taj koji te odnose može razmrsiti.

Možemo li u tom slučaju postaviti pitanje: „Tko je bolesnik u današnjem evanđeoskom odlomku?“ Onaj koji je prikazan bolesnikom ili oni koji su kao dežurni komentatori ili kritičari Isusovih riječi i djela? Bolesnik u tijelu je sigurno onaj za kojeg traže pomoć, ali ne manje bolesni su i ostali koji promatraju, a potom komentiraju Isusove čine. Isusa nisu pratili samo oni koji su svjesni i potrebni pomoći, nego i oni pritisnuti poteškoćama moguće rješenje vide u kompliciranju života okolini. Koliko su god spremni u svojem slučaju sve opravdati, jer potrebna je pomoć, za druge imaju niz pitanja s kojima samo kupuju vrijeme ili čuvaju samoproglašeni status.

Dragi prijatelji, danas često čujemo javne rasprave i svađe, o bilo kojoj temi. Kao da se samo traži trenutak ponovo otkopavati zakopavane sjekire i nastaviti ratove. Često od svega gubimo vrijeme, ljudskost ali i vjeru. Isus nije došao sa svojim suvremenicima beskrajno raspravljati nego potaknuti i pomoći u boli. Jer, liječnika ne traže zdravi nego bolesni. Očito je kako mnogi Isusovi ali i današnji sugovornici kriju svoje boli i tegobe stvarajući život težim svojoj okolini. U tom kontekstu možemo s razlogom pomisliti da je bol, bolest, poremećaj ipak posljedica grešnog načina života i mišljenja.

Potrebno je iskreno otkopavati i razbijati bunkere i rovove međuljudskog razdora s kojim bi se prekidali bespotrebni ratovi i rasprave. Umjesto ratova i rasprava radije posvetimo vrijeme ljudskom pogledu sa milosrđem i ljubavlju, spremnost pomoći potrebnima i očuvati narušeno dobro među ljudima.

Fra Josip Repeša, župnik župe Navještenja BDM Vrgorac