SVAKODNEVNO U 7:30 Ne zanemarimo čistoću srca

ČITANJA:

od dana: Rim 1,16-25;

Ps 19,2-5;

Lk 11,37-41

Tekst evanđelja:

U ono vrijeme: Dok je Isus govorio, pozva ga neki farizej k sebi na objed. On uđe i priđe k stolu. Vidjevši to, farizej se začudi što se Isus prije objeda ne opra. A Gospodin mu reče: »Da, vi farizeji čistite vanjštinu čaše i zdjele, a nutrina vam je puna grabeža i pakosti. Bezumnici! Nije li onaj koji načini vanjštinu načinio i nutrinu. Nego, dajte za milostinju ono iznutra i gle — sve vam je čisto.«

Riječ Božju tumači vlč. Damir Slamek župnik župe sv. Ivana Krstitelja, Koprivnički Ivanec

Dragi slušatelji Hrvatskog katoličkog radija novi je svanuo dan, Crkva nam daje novi odlomak sv. Pisma – Božje riječi za naš život. Nova pouka i novi zadatak, a zadatak je jasan treba čistiti svoju nutrinu ne se izvana dotjerivati pokazivati kao sveti i dobri, a u srcu je prevara i pokvarenost. Luka u svom evanđelju na puno mjesta donosi Isusovu kritiku društvenih struktura i kritiku vjerskih vođa koji su pazili na vanjštinu na propise, a zanemarivali su čistoću srca. O kako je i danas to teško priznati nama ljudima da se previše zadržavamo na vanjštini i površnosti, a ne ulazimo u dubinu. Isus razlikuje vanjsku i formalističku vjeru farizeja i od nutarnje vjere srca. Koliko i danas u svijetu ima te farizejske licemjernosti i pretvaranja počevši od znanosti i modernih dostignuća koja bi trebala jamčiti napredak, a zapravo stvaraju nazadak čovječanstva. To govorim zato jer sam neki dan pročitao članak u kojem je jedan australski poslanik pitao istraživača zašto svoje eksperimente ne vrše na zametcima majmuna, koji su najsličniji ljudskim zametcima. Odgovor znanstvenika bio je da su te vrste majmuna previše dragocjene da bi ih upotrebljavali u eksperimentima, dok naprotiv ljudskih zametaka imamo i više nego što nam ih treba. Znanost koja je nastala u obranu života, na žalost tako je postala sredstvo smrti. Po takvima „nazovi“ znanstvenicima kakav je ovaj australski znanstvenik – ali ima takvih i u Europi i u Americi i drugdje. Po takvim lošim i zlim znanstvenicima znanost je postala oružje za prorjeđivanje populacije, medicina po lošim i zlim eksperimentima postala je tvornica bolesti, a ne pomoć u liječenju.

Tamo gdje se gasi Božja ljubav, ljudska ljubav postaje egoistična, a egoizam je uvijek izbor protiv života. Isto kao što je i razum bez ljubavi štetan, tamo gdje se spoji razum i poniznost nastaje mudrost i tamo se događaju velike stvari i velika dostignuća. Naš veliki znanstvenik i izumitelj Nikola Tesla bio je upravo takav vrlo mudar i ponizan i zato je bio koristan cijelom čovječanstvu. Tu poniznost i vjeru ponio je iz obiteljskog doma i to ga je cijeli život pratilo.

Gospodin u evanđelju kaže: „Bezumnici nije li onaj koji načini vanjštinu načinio i nutrinu?“ Ljudski um kad se odvoji od Stvoritelja postaje bezuman i ne vidi da smo stvoreni na sliku Božju i da nam je potrebno stalno čistiti nutrinu da bismo bili slični Stvoritelju!

I još je jedno vidljivo iz ovog kratkog evanđelja: farizej poziva Isusa u kuću da bi ga kritizirao da bi o njemu loše mislio. Tako i mi ako nemamo dobre namjere i dobre misli ne možemo ništa dobro za Boga i Crkvu učiniti, jer će to biti samo na izvana, a iznutra nemamo što dati. Tako ljudi kažu ja sam vjernik, ali ne idem u crkvu, a to bi zapravo značilo ja ne volim Crkvu, ne volim Boga samo govorim da se pohvalim s vjerom koja je izvanjska a ne unutarnji stav i ljubav Bogu.

Ali Bog poznaje naše misli i srce. Tražimo da nas očisti da ga možemo slaviti! Amen