Na brdu La Verna, tijekom duboke molitve i posta, Franjo nije tražio čudo. Nije tražio slavu ni izvanredna iskustva. Tražio je samo jedno – da što potpunije upozna Kristovu ljubav i da svojim životom bude što sličniji svome Gospodinu. I upravo ondje dogodilo se ono što Crkva već osam stoljeća promatra sa strahopoštovanjem – Franjo je na svome tijelu primio Kristove rane, svete stigme. No, možda još važnije od rana na njegovu tijelu bile su one koje je već odavno nosio u svome srcu – rane ljubavi, suosjećanja, milosrđa i potpunoga predanja Bogu. Što zapravo znače Franjine rane? Zašto ih Crkva i danas slavi? Što one govore nama, ljudima koji i sami nosimo svoje rane – tjelesne, duševne, obiteljske ili one koje nitko ne vidi? Može li upravo kroz rane Bog čovjeku otvoriti put prema novom životu? O tim ćemo pitanjima u nedjelju 20. rujna u 18 sati razgovarati sa s. Martom Kovačić i s. Dorotejom Krešić, Milosrdnim sestrama svetoga Križa. Urednica emisije je Dalija Mock.

Sv. Franjo nije želio osnovati veliku organizaciju niti stvoriti pokret koji će nositi njegovo ime. Njegova je jedina želja bila živjeti Evanđelje – jednostavno, radosno i potpuno predano Kristu. Upravo je iz toga jednostavnog odgovora na Božji poziv tijekom stoljeća izrastala velika franjevačka obitelj koja danas okuplja milijune ljudi diljem svijeta. Mnogi znaju da postoje franjevci, klarise i Franjevački svjetovni red, ali često se pitamo kako su nastale pojedine grane, po čemu se razlikuju, što ih povezuje i kako sve one, svaka na svoj način, nastavljaju živjeti istu karizmu sv. Franje? O tim ćemo pitanjima u nedjelju 6. rujna razgovarati s fra Marinkom Pejićem, franjevcem Provincije Bosne Srebrene, doktorom franjevačke duhovnosti te dugogodišnjim predavačem franjevačke duhovnosti.

Tragovi koje su Franjo i njegova braća ostavili kroz stoljeća često nas vode prema velikim i poznatim svetištima, ali ponekad još snažnije govore ona mjesta koja su skrivena – mala, tiha i nenametljiva. Mjesta do kojih možda ne dolaze mnoštva hodočasnika, ali u kojima stoljećima odzvanja molitva. Franjevački samostani u hrvatskom narodu nisu bili samo prostori u kojima su živjeli redovnici. Oni su bili mjesta susreta Boga i čovjeka, mjesta obrazovanja, kulture, umjetnosti i čuvanja narodnog identiteta. Neki od njih nalaze se na otocima, neki u malim mjestima, neki daleko od velikih središta, ali svaki od njih nosi svoju priču. Priču o braći koja su živjela Evanđelje po primjeru sv. Franje, dijelila svakodnevicu naroda i ostavljala trag koji traje do danas. Koji su to skriveni biseri franjevačke baštine? Zašto su nastajali baš na tim mjestima? Što nam njihove crkve, knjižnice, klaustri i tišina mogu reći danas? O tome u nedjelju 30. kolovoza razgovaramo s izv. prof. Danielom Pataftom s Katedre crkvene povijesti KBF-a Sveučilišta u Zagrebu. Urednica emisije je Dalija Mock.

Nastavljamo zajedno otkrivati bogatstvo duhovne, kulturne i povijesne baštine koju su nam ostavila braća sv. Franje. Danas nas taj put vodi u Bosnu i Hercegovinu, među stoljetne zidove franjevačkih samostana — mjesta koja nisu samo građevine, nego živi svjedoci povijesti. Mjesta molitve i susreta, ali i mjesta u kojima se čuvala knjiga, riječ, kultura i identitet. Franjevci su na područje Bosne došli još u srednjem vijeku, a tijekom burnih stoljeća dijelili su sudbinu naroda kojem su služili. Ostajali su u vremenima nesigurnosti, čuvali ono što im je bilo povjereno i svojim životom svjedočili evanđeosku blizinu. Kako je započeo franjevački hod na ovim prostorima? Što sve kriju samostanski arhivi, knjižnice i muzeji? Kako su franjevci uspjeli ostati blizu čovjeku kroz sve promjene povijesti? I što nam ta baština govori danas? O tome u nedjelju 23. kolovoza razgovaramo s fra Robertom Jolićem, članom Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije. Urednica emisije je Dalija Mock.

U jubilarnoj godini u kojoj franjevačka obitelj obilježava 800. godina od preminuća sv. Franje Asiškoga, nastavljamo otkrivati bogatstvo franjevačke duhovnosti kroz život osoba koje su svojim odgovorom na Božji poziv oblikovale povijest Crkve. Jedna od njih zasigurno je sv. Klara Asiška – žena koja nije bila samo Franjina suvremenica i suradnica, nego i njegova duhovna sestra, dijeleći isti evanđeoski ideal potpunoga predanja Kristu u siromaštvu, poniznosti i ljubavi. Posebno mjesto u životu sv. Klare zauzima Pravilo svete Klare, prvo redovničko pravilo koje je napisala žena i koje je Crkva službeno potvrdila. O tome kako danas razumjeti Pravilo svete Klare, što ono govori suvremenom čovjeku te kako se njegova poruka živi u svakodnevici sestara klarisa u nedjelju, 9. kolovoza u 18 sati razgovaramo sa s. M. Hedvigom od Predragocjene Krvi Kristove iz Samostana sestara klarisa u Mikulićima. Urednica emisije je Dalija Mock.

Emisiju emitiramo na poseban dan za cijelu franjevačku obitelj, na blagdan Gospe od Anđela – Porcijunkulu. Malena crkvica u asiškoj dolini postala je mjesto velikih milosti, mjesto Franjine molitve, susreta s Bogom i iskustva Božjega milosrđa. Upravo je uz Porcijunkulu vezan i veliki dar oprosta koji i danas podsjeća da je Božje milosrđe uvijek veće od naših slabosti. Što je Porcijunkula značila sv. Franji? Zašto je toliko želio da ljudi iskuse ljepotu Božjeg oproštenja? Što današnjem čovjeku može poručiti njegov put jednostavnosti, bratstva i radosti? I kako mladi danas, osobito kroz Framu i franjevačke hodove, nastavljaju koračati Franjinim stopama? O tome u nedjelju, 2. kolovoza razgovaramo s fra Marinkom Baotićem iz Franjevačke provincije Bosne Srebrene, župnikom župe Blažene Djevice Marije Anđeoske u zagrebačkoj Sopnici. Urednica emisije je Dalija Mock.