Kroz protekle mjesece pratili smo životne staze redovnika i redovnica koji su svojim radom i predanjem ostavili neizbrisiv trag u Crkvi i društvu. Upoznali smo ljude koji su, snagom Onoga koji ih je pozvao, mijenjali svoje zajednice i društvo kojemu su se darovali. Na samom kraju sezone promislit ćemo i pokušati donijeti zaključke o tome kako u svijetu koji slavi individualizam, brzi uspjeh i potpunu autonomiju mladom čovjeku danas približiti koncepte siromaštva, poslušnosti i čistoće? Je li kriza zvanja zapravo kriza našeg sluha, odnosno je li svijet postao prebučan da bismo čuli onaj tihi Božji poziv? I kako danas, u eri društvenih mreža i brzih formata, govoriti o nečemu što je vječno i mistično, a da pritom ostanemo autentični? O promociji redovničkih zvanja, izazovima, ali i milostima redovničkog poziva razgovaramo s isusovcem p. Mislavom Skelinom, promotorom zvanja u hrvatskoj pokrajini Družbe Isusove i duhovnikom u udrugama SKAC Palma i Magis.

Upoznajte život i djelo salezijanca Hrvatske salezijanske provincije don Ive Ljubića Horvaćanina koji nas je zadužio na polju odgoja i obrazovanja mladih, ali i svojom bogatom glazbenom ostavštinom. Sveti Ivan Bosco običavao je reći da je „oratorij bez glazbe kao tijelo bez duše“. Don Ivo Ljubić, kao pravi sin don Bosca, živio je tu misao posvećujući se mladima i stvarajući glazbu Bogu na slavu. Bio je odgojitelj, profesor i vrstan skladatelj čiji je opus većinom prikazan u glazbenoj monografiji koju je priredio naš gost u emisiji Svijetli tragovi salezijanac don Ivan Marijanović, a ugostit ćemo i jednoga od recenzenata monografije g. Josipa Cvitanovića, akademskog glazbenika.

U emisiji "Svijetli tragovi" upoznajemo život i djelo fra Stjepana Marije Ivančića (1852. – 1925.), franjevca trećoredca glagoljaša, crkvenog povjesničara, pisca i propovjednika koji je ostavio dubok, ali nedovoljno prepoznat trag u hrvatskoj kulturnoj i crkvenoj povijesti. Rođen na Cresu, a preminuo u Zadru, Ivančić je bio neumorni istraživač i promicatelj glagoljice i staroslavenskog bogoslužja. Iako bez formalnog povjesničarskog obrazovanja, svojim je djelima postavio temelje proučavanju povijesti franjevaca trećoredaca te očuvanju vrijedne glagoljaške baštine. Posebno se ističe njegovo kapitalno djelo o povijesti Trećega reda sv. Franje na području Dalmacije, Kvarnera i Istre. U emisiji „Svijetli tragovi“ u utorak, 19. svibnja u 18 sati fra Mirko Mišković govori o njegovu redovničkom životu, znanstvenom radu, ulozi u očuvanju hrvatskoga identiteta te o tome zašto njegovo djelo i danas zaslužuje veću pozornost. Urednica emisije je Dalija Mock.

Otvaramo stranice života iznimne redovnice koja je svojim radom snažno oblikovala katoličko izdavaštvo i život Crkve u Hrvata kroz nekoliko desetljeća. Riječ je o sestri M. Nives Kuhar, članici Družbe sestara Naše Gospe, koja nas je napustila prošle godine u svojoj 91. godini života. Bila je profesorica, prevoditeljica, tajnica liturgijske komisije Kršćanske sadašnjosti, tajnica redakcije Glasa Koncila i drago lice koje smo rado susretali u župi sv. Blaža. S. Nives bila je osoba izražene inteligencije, ali i velike poniznosti. O tome kakav je trag ostavila u redakcijama u kojima je radila i u samostanskom zajedništvu, u emisiji Svijetli tragovi u utorak 12. svibnja razgovaramo s našim gostima: s. Stankom Oršolić, vrhovnom tajnicom i vrhovnom savjetnicom Družbe sestara Naše Gospe, koja je proučavala ostavštinu s. Nives, te pomoćnikom glavnog urednika Glasa Koncila Ivanom Taševom.

Fra Petar Runje bio je franjevac trećoredac glagoljaš i jedan od najznačajnijih povjesničara franjevaštva kod nas. Svojim djelovanjem dao je veliki doprinos poznavanju srednjovjekovnog franjevaštva i glagoljaštva na hrvatskim prostorima, a njegov rad cijenjen je i u akademskim krugovima. Bio je franjevac koji je "živio u arhivu", napisao je doktorski rad, ali ga zbog skromnosti nikada nije branio. Kojom se metodologijom služio od 70-ih godina XX. stoljeća do smrti? Što je sve trebao naučiti da bi razumio srednjovjekovne spise i prikupio činjenice? Kako je pastoralno djelovao u SAD-u, što je obilježilo njegove rimske godine, sve do službe generalnog vijećnika u upravi Reda 90-ih godina? Po čemu ga pamte braća koja su ga zvala o. Perko, a kako ga vrednuju suvremeni povjesničari? Poslušajte u emisiji "Svijetli tragovi" u utorak, 5. svibnja u 18 sati. Naši su gosti poznavatelji fra Petra Runje - subrat fra Mirko Mišković, doktorand poslijediplomskoga sveučilišnog studija jezikoslovlja Filozofskog fakulteta u Osijeku i dr. sc. Tomislav Galović, red. prof. Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Emisiju ostvarujemo u suradnji s Hrvatskom redovničkom konferencijom. Urednica: Tanja Maleš.

Fra Ilija Živković bio je franjevac trećoredac glagoljaš, istaknuti psiholog i novinar, svećenik pokoncilske obnove i veliki rodoljub. Djelovao je u Hrvatskoj i SAD-u, a posebno su značajne 80-te i 90-te godine u kojima se i znanstveno usavršavao, ali i djelovao u iseljeništvu, u Washingtonu. Povezivao je dijasporu s domovinom, govorio istinu o Hrvatskoj u visokim američkim krugovima, radio emisiju na "Glasu Amerike". Po povratku u Hrvatsku, postao je jedan od graditelja medijskog djelovanja Crkve u slobodnoj Hrvatskoj - od HBK preko IKA-e do HKR-a kojemu je bio ravnatelj od 1999. do 2001. Za prijatelje i znance bio Iljo iz Posavine, a za braću i povijest zajednice drugi Hrvat u službi generala cijelog Reda franjevaca trećoredaca. Nosio ga je nemiran duh istražitelja i znanstvenika, zauzetost za čovjeka i otvorenost onima koji nisu bili prijatelji Crkve. O fra Iliji Živkoviću u emisiji "Svijetli tragovi" u utorak, 21. travnja u 18 sati govore - njegov subrat i rođak fra Joso Živković i poznavatelj, nekoć i glavni urednik HKR-a dr. Anto Mikić. Urednica emisije je Tanja Maleš.

Prisjećamo se don Dragutina Brumeca, jednoga od stupova na kojima je izrasla Hrvatska salezijanska provincija. Njegov životni put bio je protkan nevjerojatnom vedrinom, predanošću i ljubavlju prema Mariji Pomoćnici. Kao prvi župnik na zagrebačkoj Knežiji, pokretač salezijanskog tiska i čovjek koji je mirio zavađene obitelji, don Brumec je ostavio neizbrisiv trag u srcima mnogih. Kroz sjećanja njegova subrata don Stjepana Bolkovca, salezijanca na službi u Rijeci, u emisiji Svijetli tragovi u utorak 28. travnja približit ćemo vam don Dragecov vedar lik i njegov svijetli trag u salezijanskoj družbi u našoj domovini.

Mnogima poznat kao psiholog i pedagog, fra Vlatko Badurina (1939.-2016.) bio je istaknuti profesor, voditelj duhovnih vježbi, promicatelj vjerodostojne kršćanske duhovnosti, svjedok i sudionik obnove crkvenoga i redovničkog života nakon Drugoga vatikanskog koncila. O njegovom crkvenom djelovanju, ali i redovničkom životu i svjedočanstvu u emisiji "Svijetli tragovi" u utorak, 24. ožujka u 18:00 govori njegov subrat fra Zvonimir Brusač, član Generalne uprave Trećega samostanskoga reda sv. Franje.

Predstavljamo vam lik i djelo s. Cecilije Dragice Pleša iz Družbe sestara Naše Gospe, redovnice koja je čitav svoj život pretvorila u pjesmu hvale Bogu, od djetinjstva na ličkom kamenu do hrvatske sakralne glazbe. S. Cecilija bila je među prvim studentima Instituta za crkvenu glazbu KBF-a u Zagrebu, a zatim i dugogodišnja profesorica na tom Institutu. Na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je solo pjevanje i orgulje, a osim pedagoškim radom, bavila se i interpretacijom sakralne glazbe u ansamblu Collegium pro musica sacra, u kojemu djeluje od njegova osnutka kao vokalna solistica i umjetnička suradnica, a poslije i kao umjetnička voditeljica. Svoju pjevačku karijeru ostvarila je u ovom ansamblu brojnim koncertima i samostalnim nastupima u zemlji i inozemstvu. S. Cecilija je i danas vrlo prisutna u sjećanjima mnogih koji su je poznavali, s njome surađivali, osobito njezine obitelji, studenata, kao i brojnih članova ansambla Collegium pro musica sacra. O njoj nam u utorak 14. travnja u emisiji Svijetli tragovi govore s. Martina Koprivnjak koja je sa s. Cecilijom dijelila redovničke dane i g. Tihomir Prša, profesor crkvene glazbe.

Fra Jeronim Mileta (1871.-1947.) prvi je Šibenčanin koji je imenovan biskupom u rodnom gradu. Bilo je to 1922. godine. No, do biskupske službe ostavio je niz svijetlih tragova u svojoj redovničkoj zajednici. Radio je kao profesor, a zbog svoje izvrsnosti i liturgijske preciznosti bio je i član vatikanske kongregacije za bogoštovlje. Kako je djelovao kao svećenik, redovnik i biskup u iznimno kompleksnom povijesnom vremenu, te unatoč svemu sačuvao svoju skromnost, poniznost i redovničko služenje? O tome govori dr. sc. fra Zlatko Vlahek, tajnik Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca u emisiji "Svijetli tragovi", u utorak, 10. ožujka u 18:00 sati. Urednica emisije je Tanja Maleš.