SVAKODNEVNO U 7:30 Poziv na život u službi drugima

ČITANJA:

Fil 2,5-11;

Ps 22,26b-28.30-32;

Lk 14,15-24

Tekst evanđelja:

U ono vrijeme: Reče Isusu jedan od sustolnika: »Blago onome koji bude blagovao kruh u kraljevstvu Božjem!« A on mu reče:

»Čovjek neki priredi veliku večeru i pozva mnoge. I posla slugu u vrijeme večere da rekne uzvanicima: ‘Dođite! Već je pripravljeno!’ A oni se odreda počeli ispričavati. Prvi mu reče: ‘Njivu sam kupio i valja mi poći pogledati je. Molim te, ispričaj me.’ Drugi reče: ‘Kupio sam pet jarmova volova pa idem okušati ih. Molim te, ispričaj me.’ Treći reče: ‘Oženio sam se i zato ne mogu doći.’«

»Sluga se vrati i javi to domaćinu. Tada domaćin, gnjevan, reče sluzi: ‘Iziđi brzo na trgove gradske i ulice pa dovedi ovamo prosjake, sakate, slijepe i hrome.’ I sluga reče: ‘Gospodaru, učinjeno je što si naredio i još ima mjesta.’ Reče gospodar sluzi: ‘Iziđi na putove i među ograde i prisili neka uđu da mi se napuni kuća.’ A kažem vam: nijedan od onih pozvanih neće okusiti moje večere.«

Riječ Božju tumači s. Gita Klobučar:

Isus, kroz sliku gozbe, prikazuje svome suvremeniku, a i tebi i meni danas, dinamiku Božjeg poziva upućenog svakom čovjeku i mogući čovjekov kolebljivi odgovor. Pozvani, koji predstavljaju one koji su već uključeni u vjernički stil života, odbijaju doći zbog svojih obaveza i interesa. Nerijetko smo skloni zanemariti Božji poziv na dobro zbog svjetovnih stvari, sitnih interesa i navika. Isus, kroz ovu sliku, želi nas, mene i tebe upozoriti na naše često pogrešne prioritete i pozvati nas na promjenu naše perspektive.

Bog poziva sve, bez obzira na status. Kada oni koji su prvotno pozvani odbiju doći, gospodar šalje po druge, one koji su na margini društva: prosjake, sakate, slijepce jer Božje spasenje nije rezervirano samo za određenu skupinu ljudi, već je upućeno svima, bez obzira na njihov društveni status, položaj, sposobnosti ili prošlost.

U današnjem evanđeoskom ulomku možemo prepoznati Božje milosrđe i strpljenje: Unatoč odbijanju prvih pozvanih, Bog nastavlja uporno pozivati sve ljude na spasenje i u tom činu iščitavamo hitnost Božjeg poziva i činjenicu da spasenje nije nešto što se može odgoditi. To svjedočanstvo Božjeg beskrajnog milosrđa i strpljenja također nam ukazuje da je Bog onaj koji ne odustaje, čak ako smo mi odustali od drugih i sebe, ali i to da je On onaj koji spašava i u svoje kraljevstvo uvodi i stvara okolnosti za spasenje.

Mi trebamo biti spremni odgovoriti na Božji poziv, bez obzira na to kako se on manifestira u našim životima. Ne dopustimo da svjetovne stvari, materijalna dobra, društveni status budu prepreka odnosu s Bogom ili nas odvrate od vječnog zajedništva s njime. Budimo svijest u sebi da smo pozvani na Božju gozbu isključivo iz Božje milosti, a ne zbog naših zasluga. Baš kao što je gospodar gozbe pozvao one koji su bili odbijeni, tako i ti i ja danas trebamo biti otvoreni prema svima, posebno prema onima koji su na rubu društva iz bilo kojeg razloga. Isusov poziv na gozbu je poziv na život u službi drugima. I taj poziv je hitan. Ne možemo odgađati svoj odgovor, jer ne znamo koliko je puta još pred nama.

Zato u ovome danu pokušajmo pažljivo osluškivati gdje me Bog želi danas. Kako i kamo me poziva? Na što želi da usmjerim svoju pažnju? Svjesno stavi Njega na prvo mjesto i čitaj u ljudima i situacijama njegov poziv na svetost.