Tko može biti Isusov učenik?

ČITANJA:

Mudr 9,13-18b;

Ps 90,3-6.12-14.17;

Flm 9b-10.12-17;

Lk 14,25-33

Tekst evanđelja:

U ono vrijeme: S Isusom je putovalo silno mnoštvo. On se okrene i reče im: »Dođe li tko k meni, a ne mrzi svog oca i majku, ženu i djecu, braću i sestre, pa i sam svoj život, ne može biti moj učenik! I tko ne nosi svoga križa i ne ide za mnom, ne može biti moj učenik!

Tko od vas, nakani graditi kulu, neće prije sjesti i proračunati troškove ima li čime dovršiti: da ga ne bi – pošto već postavi temelj, a ne mogne dovršiti – počeli ismjehivati svi koji to vide: ’Ovaj čovjek poče graditi, a ne može dovršiti!’ Ili koji kralj kad polazi da se zarati s drugim kraljem, neće prije sjesti i promisliti može li s deset tisuća presresti onoga koji na nj dolazi s dvadeset tisuća? Ako ne može, dok je onaj još daleko, poslat će poslanstvo da zaište mir. Tako dakle nijedan od vas koji se ne odrekne svega što posjeduje, ne može biti moj učenik.«

Suvremeni svijet je opsjednut mjerenjem vremena i datuma. Od predškolske djece do penzionera na zalasku „sve živo“ nosi satove i mobitele provjeravajući minute i sekunde. Sve zgode se vežu na svoje dane, a pogotovo se to odnosi na rođendane. Nije bilo davno, u vrijeme naših djedova i baka, a možemo reći i naših starijih roditelja, niti su se rođendani slavili, niti se vodilo računa o točnom danu rođenja.

Ovo napominjem danas, kada Crkva slavi Gospin rođendan. Neumorni radoznalci pitaju, kako znamo da se baš danas rodila. Odgor je – ne znamo. Ovaj dan je, kao i većina dana u crkvenom kalendaru došao do nas dugom kršćanskom predajom. Je li se rodila baš danas, ili koji drugi dan, potpuno je svejedno. Važno je ono zbog čega se rodila, ono poslanje kojim ju je Bog poslao na ovaj svijet. Usput rečeno, to isto vrijedi i datum Isusova rođenja, kao i rođenja Ivana Krstitelja, čije vrijeme ima veliku simboliku. Tek se za pojedine svetačke dane iz starine, a za skoro sve iz novijih vremena, spomendan poklapa s točnim datumom njihove smrti ili kojeg drugog s njima povezanog događaja.

Jednom je na blagdan Male Gospe, odnosno Rođenja Blažene Djevice Marije, sveti papa Ivan Pavao Drugi rekao slijedeće: „Crkva slavi blagdan rođenja Blažene Djevice Marije, „nade i zore spasenja svega svijeta.“ Ovaj Marijanski blagdan duboko je ukorijenjen u pobožnosti i u srcu vjernika. Oni upiru pogled u Mariju sa žarkim povjerenjem i budnom nadom, svjesni toga, kako je u Božjem planu, ovo rođenje bilo stvarni početak spasonosnih događaja, u kojima je Marija bilo tijesno združena sa svojim Božanskim Sinom.

Trebamo, dakle, biti ispunjeni veseljem dok slavimo majku našega Spasitelja, jer ako je Salomon, kako reče sveti Petar Damjan, s cijelim izraelskim narodom prinio onako veličanstvenu i obilnu žrtvu za posvetu svetoga hrama, koliko će tek onda rođenje Djevice Marije donijeti radosti kršćanskom puku? Jer je u njezinu utrobu, kao u najsvetiji hram, Bog osobno sišao da uzme našu ljudsku narav i udostojao se a vidljiv način boraviti među nama.

Prinesimo Djetešcu i Mariji svoje ponizne prošnje za Crkvu i za sav svijet.