SRIJEDA 18:00 Misa iz Solina povodom 1600. obljetnice smrti sv. Jeronima

Kardinal Tolentino je arhivist i knjižničar Svete Rimske Crkve. Na blagdan sv. Jeronima predslavit će svečanu euharistiju u novoj solinskoj crkvi Svete obitelji u 18 sati. Prijenos slavlja bit će na Facebook stranici Splitsko-makarske nadbiskupije te na Facebook stranici HKR-a.

Uoči samog blagdana, u utorak 29. rujna kardinal Tolentino održat će u 18 sati na Medicinskom fakultetu u Splitu predavanje o sv. Jeronimu. Tada će ekskluzivno objaviti nova saznanja o sv. Jeronimu, do kojih je došao istražujući u vatikanskim bibliotekama.

Sveti Jeronim ubraja se među najznačajnije osobe cjelokupne crkvene povijesti. Crkveni je naučitelj i jedan od četiri crkvena oca zapadne Crkve. Rođen je oko 345. godine u Stridonu, mjestu koje se nalazilo na granici rimskih provincija Dalmacije i Panonije. Život mu je bio vrlo buran. Iako je rođen u kršćanskoj obitelji, svoj je život započeo naklonjen svjetovnim vrijednostima, izgrađujući se prije svega u znanju, a manje u vjeri. Ipak, s vremenom je u njemu rasla želja za skladom između obrazovanja i vjere, te je postao erudit po znanju, a izniman uzor po vjeri.

Kao mladić otišao je u Rim na studij, gdje ga je nakon dobre priprave u vazmenoj noći 366. godine krstio papa Liberije. Tada započinje novi život. Zbog svoje teške naravi i „dugog i oštrog jezika“ iz Rima je otišao u palestinsku pustinju, gdje je živio kao eremit (pustinjak). Ondje je učio hebrejski jezik i usavršavao se u grčkom. Potom je otišao u Antiohiju Sirijsku gdje je 378. godine bio zaređen za svećenika.

Pokorničkim životom Jeronim htio je ukrotiti svoju narav. Svjestan svoje teške naravi, često je znao skrušeno moliti: „Oprosti mi Bože jer sam Dalmatinac!“ U pustinji je mnogo čitao i proučavao Sveto pismo. Kao najboljeg i najsposobnijeg za prijevod Svetog pisma na latinski, tada pučki jezik, papa Damaz pozvao je upravo Jeronima. Papa Damaz cijenio je Jeronima, pa ga je uzeo i za svoga tajnika. Na prijevodu je radio više od 20 godina i time u službu Crkve stavio svoje znanje, izvanrednu kritičnost i radne sposobnosti. Uz prijevod je napravio i vrlo vrijedne komentare. Tako je nastao najslavniji prijevod poznat pod nazivom Vulgata, koji je kroz mnoga stoljeća bio služben prijevod Svetog pisma. Bio je glasovit i veoma cijenjen, tako da su neki u njemu gledali budućega papu. To se predviđanje nije ispunilo.

Razočaran nasljednikom pape Damaza, Jeronim je otišao iz Rima u Jeruzalem i osnivao škole i samostane, zauzimajući se riječju i djelom za ljepote vjere, te je uz to posebno vodio brigu o prihvatu hodočasnika koji su dolazili posjetiti mjesto Kristova rođenja. Prema predaji, posljednje dane života Jeronim je proveo u pećini u Betlehemu, blizu mjesta Isusova rođenja. Zdravlje mu se pogoršalo, a počeo ga sve više ostavljati i vid. Iscrpljen, slijep i osamljen, Jeronim je nakon tolikih borbi što ih je vodio cijeli život, 30. rujna 420. napokon našao svoj mir u Gospodinu.

Tijelo mu se danas nalazi u papinskoj bazilici Svete Marije Velike u Rimu. Zaštitnik je Dalmacije, teologa, prevoditelja, knjižničara, učitelja i studenata.