"Giga Barićeva" Milana Begovića, društveno-psihološki roman koji je isprva pod naslovom "Giga Barićeva i njezinih sedam prosaca" izlazio kao roman-feljton dnevnog lista Novosti (1930.-1931.), opsežno je i polifono djelo zaokupljeno hrvatskim građanskim društvom. Jedna od najpoznatijih i najizvođenijih Begovićevih drama, "Bez trećeg", inačica je posljednjeg poglavlja ovog romana, najznačajnijeg Begovićevog proznog djela. O odlikama ovog opsežnog romana, kao i o njegovoj važnosti za hrvatsku književnost, govori priređivač izdanja, akademik Boris Senker. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

Predstavljamo drugu knjigu izbora iz djela Milana Begovića u koju je uvršteno sedam dramskih tekstova. Doznajemo koje teme okupiraju Begovića kao dramatičara, zašto je drama Hrvatski Diogenes bila zabranjena, koja njegova drama je izvedena u Americi, je li Begović i danas aktualan na pozornicama hrvatskih kazališta? Gost emisije je priređivač izdanja akademik Boris Senker. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

Milan Begović jedan je od najznačajnijih i najplodnijih naših modernističkih pisaca. U ediciji Stoljeća hrvatske književnosti njegova djela objavljena su u 4 knjige. U prvoj se nalaze pjesme i proza (novele, putopisi i kritike). U emisiji doznajemo zbog čega je njegova poezija bila dočekana s polemikama i osporavanjima, ali i pohvalama, koje su teme zastupljene u njegovim novelama te kakav je bio kao kritičar. O djelima Milana Begovića, čiju 150. obljetnicu rođenja obilježavamo ove godine, govorit će priređivač izdanja akademik Boris Senker. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

U biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske objavljena je i druga knjiga izabranih djela Milutina Cihlara Nehajeva. Knjiga sadrži romane Bijeg i Vuke, oba priređena prema zadnjim inačicama objavljenim za Nehajevljeva života. Bijeg, jedan od ponajboljih romana hrvatske moderne, priređen je prema drugom izdanju iz 1917, a povijesni roman Vuci, o životu krčkog, senjskog i modruškog kneza Krste Frankopana, prema prvom izdanju iz 1928. Gost emisije je potpredsjednik Matice hrvatske Božidar Petrač, a emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

U prvi svezak izabranih djela Milutina Cihlara Nehajeva uvršten je izbor ogleda, kritika i članaka objavljenih uglavnom u časopisima i novinama u razdoblju od 1899. do 1931. te pripovijesti Veliki grad, Iz neznanog kraja, Poloneza i Kostrenka. Sva su izabrana djela priređena prema zadnjim inačicama objavljenim za autorova života. Izdanje je priredio Ivica Matičević, a u našemu programu knjigu će predstaviti potpredsjednik Matice hrvatske i književni povjesničar Božidar Petrač. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

Filozof, povjesničar, književnik, političar, poliglot. Milan Šuflay je jedan od najistaknutijih europskih intelektualaca prve polovice 20. stoljeća. Doktorirao je u 22 godini svojega života. Postao je najmlađi sveučilišni profesor u jugoistočnoj Europi. I do sada je ostao jedan od najpoznatijih svjetskih albanologa. Šuflay je i pisac prvog hrvatskog znantveno-fantastičnog romana. Jedan je od prvih i najsustavnijih europskih i hrvatskih promicatelja ekologije. Autor mnogobrojnih filozofskih, književnih, povjesničarskih i političkih eseja, rasprava, članaka, prikaza. Prema narudžbi beogradskog dvora, u najvećem naponu njegove stvaralačke snage, 18. veljače 1931., umlaćen je željeznom šipkom, usred Zagreba, u Dalmatinskoj ulici. U emisiji govorimo o njegovim političkim spisima, borbi za hrvatsku neovisnost, o tome zašto su se u povodu njegove smrti oglasili Albert Einstein i Heinrich Mann. Gost emisije je književni tajnik Matice hrvatske Vladimir Lončarević. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

Predstavljamo jedno od najnovijih izdanja iz Matičine biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti - Izabrana djela Julija Benešića. Julije Benešić bio je hrvatski književnik, polonist, leksikograf, prevoditelj, intendant... Ovo izdanje donosi dosad najpotpuniji pregled njegove lirike, ali nas upoznaje i s Benešićem kao prozaikom. Pisao je eseje, kritike i članke koji su važni za istraživanje hrvatske književnosti, povijesti kazališta i hrvatsko-poljske književne veze između dvaju svjetskih ratova. Benešić je jedini u hrvatskoj kulturi koji se sustavno kao prevoditelj, urednik, priređivač, književni povjesničar i antologičar te kulturni posrednik bavio poljskom književnošću u prvoj polovici XX. stoljeća, neprocjenjivo pridonijevši razvoju hrvatsko-poljskih književnih i kulturnih veza. O Juliju Benešiću u emisiji Stoljeća hrvatske književnosti govori urednica izdanja Tea Rogić Musa. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

U hrvatskom narodnom preporodu isprepletena je kulturna i politička komponenta i to se vidi i u više od 20 programskih tekstova objavljenih 1997. u ediciji Stoljeća hrvatske književnosti. Zašto su ovi tekstovi važni i zašto su oni „slika stanja duha i inelekta“? Koja je razlika između hrvatskog narodnog preporoda i ilirskog pokreta? Što je Janko Drašković poručio u Disertaciji? Zašto je pitanje jezika bilo od presudne važnosti za cijeli pokret? O ovim i brojnim drugim pitanjima u emisiji govori kroatolog i književni tajnik Matice hrvatske Vladimir Lončarević. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

U emisiji govorimo o Izabranim djelima Vinka Nikolića koja su izdanju Stoljeća hrvatske književnosti objavljena zajedno s Izabranim djelima Vladimira Kovačića, koja ćemo predstaviti drugom prilikom. Vinko Nikolić bio je hrvatski književnik, kulturni djelatnik i političar. U emisiji doznajemo kako je dva puta izbjegao sigurnu smrt, kako je u emigraciji pokrenuo Hrvatsku reviju, koja pod istim nazivom izlazi i danas, zbog čega u njegovu pjesništvu dominira vjera i domoljublje te kako se osjećao u slobodnoj Hrvatskoj na predstavljanju svojih izabranih djela. Iz prve ruke o tome će posvjedočiti književni povjesničar i potpredsjednik Matice hrvatske Božidar Petrač. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

U emisiji ćemo bolje upoznati zadarskog pisca Jurja Barakovića i njegovo djela Vila Slovinka objavljeno u ediciji Stoljeća hrvatske književnosti. Doznat ćemo zašto je u kontekstu povijesti hrvatske književnosti značajan Baraković, o čemu zapravo govori Vila Slovinka, kakvim je jezikom pisana, može li se žanrovski odrediti itd. S nama će biti profesorica s Katedre za stariju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu Lahorka Plejić Poje. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.