Arhiva epizoda
ČETVRTAK 21:30 Nekadašnji isusovački samostan danas Galerija Klovićevi dvori
U emisiji Sakralna baština govorimo o sklopu nekadašnjeg isusovačkog samostana na zagrebačkom Gornjem gradu, uz crkvu svete Katarine. Fokus emisije će biti prenamjena, a ne graditeljska povijest sklopa.
Naime, nekadašnji isusovački samostan danas je jedno od središta zagrebačke likovnosti, Galerija Klovićevi dvori, u kojoj je upravo u tijeku izložba o umjetničkoj baštini slavonskog plemstva. Također, tijekom ljeta, prostrani i akustički povoljan atrij pretvara se u pozornicu festivala klasične glazbe „Večeri na Griču“ koje ove godine slave četrdeset godina postojanja. Emisiju uređuje i vodi povjesničar umjetnosti Matko Matija Marušić.
ČETVRTAK 21:30 Katedrala sv. Vida u Rijeci
Riječka prvostolnica istaknut je spomenik sakralnog graditeljstva, unatoč tome što građevina izvorno nije građena kao katedrala, već kao crkva riječkih isusovaca. Riječka crkva sv. Vida nosi titulu katedralne crkve tek od vremena talijanske uprave, točnije od 1925. godine. Unatoč tom razmjerno recentnom uzdizanju na rang katedrale, crkva ima dugu i tek dijelom istraženu povijest gradnje i opremanja još od srednjega vijeka. U emisiji Sakralna baština bit će riječi o njezinoj srednjovjekovnoj povijesti, usko vezanoj uz čudotvorno raspelo koje se još uvijek časti na središnjem oltaru, ali i arhitektonskim karakteristikama nove crkve koja je podignuta u prvoj polovici 17. stoljeća, a koja danas obnaša ulogu riječke prvostolnice. Emisiju uređuje i vodi povjesničar umjetnosti Matko Matija Marušić.
ČETVRTAK 21:30 Sakralni spomenici Poljuda
U emisiji Sakralna baština odlazimo do Splita, točnije do tamošnjeg kvarta Poljud, najpoznatijeg po stadionu nogometnog kluba Hajduk, izgrađenom prema projektu Borisa Magaša. No, Poljud, smješten sjeverno od Dioklecijanove palače i srednjovjekovne jezgre Splita, ima slojeve mnogo ranije povijesti, dakako i crkvene. U emisiji ćemo govoriti o dva sakralna spomenika Poljuda: ranosrednjovjekovnoj crkvi sv. Trojice te o tamošnjem franjevačkom samostanu sv. Antuna iz 15. stoljeća. Emisiju uređuje povjesničar umjetnosti Matko Matija Marušić.
ČETVRTAK 21:30 Senjska katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije
Senjska biskupija osnovana je u drugoj polovici 12. stoljeća, kada se spominje prvi senjski biskup Mirej. Tada je središnja senjska crkva dobila status katedrale. Pretpostavlja se da je ona sagrađena na temeljima ranokršćanske crkve, a postoje indicije da je preuređena oko godine 1000. Prvostolnica je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije i o njezinoj je povijesti moguće ispisati knjige, no u emisiji povjesničar umjetnosti Matko Matija Marušić ističe najvažnije epizode iz njezine prošlosti.
ČETVRTAK 21:30 Crkva sv. Donata - simbol grada Zadra
U emisiji Sakralna baština govorimo o simbolu grada Zadra, crkvi sv. Donata, smještenoj uz zadarsku katedralu sv. Stošije i posred rimskog foruma. Riječ je o jednom od najvrjednijih spomenika predromaničkog graditeljstva na Jadranu koji na istome mjestu stoji više od jednog tisućljeća. Ta važna crkva kružnog tlocrta podignuta je u osmom stoljeću, no početkom devetog se stoljeća preuređuje i dobiva izgled koji je i danas većim dijelom sačuvan. Emisiju uređuje povjesničar umjetnosti Matko Matija Marušić.
ČETVRTAK 21:30 Župna crkva sv. Antuna opata Veli Lošinj
Crkva je sagrađena u drugoj polovici 18. stoljeća nad lučicom tada središnjeg mjesta otoka Lošinja, zvanog Velo selo, a danas Veli Lošinj. Ova crkva svojom arhitekturom i unutrašnjim uresom zauzima istaknutije mjesto u kvarnerskoj i jadranskoj sakralnoj baštini. U emisiji koju je priredio povjesničar umjetnosti Matko Matija Marušić doznajemo sve o umjetninama koje se čuvaju u crkvi, ali i o načinima na koje su stigle u Veli Lošinj.
ČETVRTAK 21:30 Daksa - "mali sveti otok koji hini da je Sveta Zemlja"
Važnost tog malenog otoka elafitskog arhipelaga leži u njegovom franjevačkom samostanu ondje osnovanom krajem 13. stoljeća. Uz samostan koji je starim Dubrovčanima bio posebno važan, početkom je 16. stoljeća kreiran najraniji križni put u hrvatskim krajevima te nije pretjerano zaključiti da je rijetko koji otočić opjevan kao Daksa. Otok će, nakon francuskog osvajanja, biti pretvoren u vojno uporište, a kao mjesto vjere živjet će samo u uspomenama Dubrovčana. No, i te su uspomene s vremenom izblijedjele, a dodatno su ih narušili nemili događaji tijekom Drugog svjetskog rata. Potez Dubrovačke biskupije da ove godine obnovi taj drevni običaj Križnog puta važan je događaj. Više o sakralnoj baštini otočića Daksa poslušajte u emisiji koju uređuje povjesničar umjetnosti Matko Matija Marušić.
ČETVRTAK 21:30 Orlandov stup - veza javnog spomenika i crkve sv. Vlaha
U emisiji Sakralna baština odlazimo do Dubrovnika, u samo središte grada, na Stradun, sred kojeg šest stotina godina ponosno stoji Orlandov stup. Govorit ćemo o jednom javnom spomeniku podignutom početkom 15. stoljeća smještenom sred javnog prostora grada. No, taj je javni spomenik slojevite simbolike razumljiv jedino u odnosu prema crkvi pred kojom je podignut, crkvi Sv. Vlaha, zaštitnika grada pod Srđem. Govoreći o tom spomeniku ocrtat ćemo puno šira značenja srednjovjekovnih umjetnina koje su srećom i danas sačuvane. Emisiju uređuje i vodi povjesničar umjetnosti Matko Matija Marušić
ČETVRTAK 21:30 Baština u potresu
U emisiji Sakralna baština Matko Matija Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti u Rijeci govori o baštini u potresu s posebnim osvrtom na dvije barokne crkve koje predstavljaju vrhunac tog stila na našim prostorima: crkva svete Katarine na Gornjem gradu i crkva sv. Marije Magdalene u Selima kod Siska.
ČETVRTAK 21:30 Juraj Petrović - vrsni hrvatski drvorezbar
U emisiji Sakralna baština govorimo o opusu velikog dalmatinskog kipara iz petnaestog stoljeća, Jurju Petroviću. Petrović je bio član splitskog klera te je obnašao dužnost prepošta katedrale. Izvori koji spominju njegovo ime su rijetki i ne donose važne podatke o njegovu životu i djelovanju: nekoliko ga puta spominju u vezi trgovanja zemljištima i poljoprivrednim terenima, a saznajemo i da je sastavio inventar splitske prvostolnice. Osim po izradi raspela, bio je poznat i po izradi skulptura. Emisiju uređuje i vodi Matko Matija Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.