Dragutin Domjanić, senzibilni pjesnik malih i običnih stvari, pjesnik sjete, topline i radosti, načitaniji je i najtiskaniji kajkavski pjesnik. Njegove pjesme K suncu prosi vsaka roža, Fala, Kaj i ostale toliko su prihvaćene i rado pjevane da se doživljavaju kao narodne. Domjanić je za života vodio sve najvažnije književne ustanove u Hrvatskoj: Maticu hrvatsku, Društvo hrvatskih književnika i Hrvatski P.E.N. klub. O njegovu životu i pjesništvu u emisiji Stoljeća hrvatske književnosti govori književni povjesničar Božidar Petrač. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

Predstavljamo Izabrana djela Jure Kaštelana i doznajemo zbog čega je njegovo pjesništvo blisko velikom krugu ljudi, zašto je svoje rodno mjesto nosio sa sobom kamo god da je išao, za koje se pjesnike zalagao, o kojima je pisao, kakva je veza Jure Kaštelana i likovnih umjetnika njegova vremena, a naravno govorimo i o njegovu uredničkom i prevoditeljskom radu na Bibliji. Nov i zanimljiv pogled na Juru Kaštelana ponudit će pjesnikinja i izvanredna profesorica s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu Evelina Rudan. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

Što povezuje Josipa Bognera i Ljubomira Marakovića? Kako je izgledala književna i kazališna kritika početkom prošlog stoljeća? U emisiji Stoljeća hrvatske književnosti doznajte više o dvojici istaknutih intelektualaca prošlog stoljeća, s posebnim naglaskom na Ljubomira Marakovića, jednog od osnivača Hrvatskog katoličkog pokreta. Izdanje će predstaviti književni povjesničar, prof. dr. sc. Vladimir Lončarević. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

U emisiji predstavljamo Izabrana djela Vladimira Kovačića, jednoga, možemo slobodno reći, zapostavljenoga, pomalo i zaboravljenoga hrvatskoga književnika. On „dijeli“ ovo izdanje s Vinkom Nikolićem, o kojemu je ne tako davno govorio potpredsjednik Matice hrvatske Božidar Petrač, a o Vladimiru Kovačiću govorit će upraviteljica Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima i dobra poznavateljica opusa slavonskih književnika dr. sc. Anica Bilić. Doznat ćemo više o osobinama njegovih pjesama, o književnim i kazališnim člancima kao i o odnosu Vinkovaca prema svome književniku. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

"Giga Barićeva" Milana Begovića, društveno-psihološki roman koji je isprva pod naslovom "Giga Barićeva i njezinih sedam prosaca" izlazio kao roman-feljton dnevnog lista Novosti (1930.-1931.), opsežno je i polifono djelo zaokupljeno hrvatskim građanskim društvom. Jedna od najpoznatijih i najizvođenijih Begovićevih drama, "Bez trećeg", inačica je posljednjeg poglavlja ovog romana, najznačajnijeg Begovićevog proznog djela. O odlikama ovog opsežnog romana, kao i o njegovoj važnosti za hrvatsku književnost, govori priređivač izdanja, akademik Boris Senker. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

Predstavljamo drugu knjigu izbora iz djela Milana Begovića u koju je uvršteno sedam dramskih tekstova. Doznajemo koje teme okupiraju Begovića kao dramatičara, zašto je drama Hrvatski Diogenes bila zabranjena, koja njegova drama je izvedena u Americi, je li Begović i danas aktualan na pozornicama hrvatskih kazališta? Gost emisije je priređivač izdanja akademik Boris Senker. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

Milan Begović jedan je od najznačajnijih i najplodnijih naših modernističkih pisaca. U ediciji Stoljeća hrvatske književnosti njegova djela objavljena su u 4 knjige. U prvoj se nalaze pjesme i proza (novele, putopisi i kritike). U emisiji doznajemo zbog čega je njegova poezija bila dočekana s polemikama i osporavanjima, ali i pohvalama, koje su teme zastupljene u njegovim novelama te kakav je bio kao kritičar. O djelima Milana Begovića, čiju 150. obljetnicu rođenja obilježavamo ove godine, govorit će priređivač izdanja akademik Boris Senker. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

U biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske objavljena je i druga knjiga izabranih djela Milutina Cihlara Nehajeva. Knjiga sadrži romane Bijeg i Vuke, oba priređena prema zadnjim inačicama objavljenim za Nehajevljeva života. Bijeg, jedan od ponajboljih romana hrvatske moderne, priređen je prema drugom izdanju iz 1917, a povijesni roman Vuci, o životu krčkog, senjskog i modruškog kneza Krste Frankopana, prema prvom izdanju iz 1928. Gost emisije je potpredsjednik Matice hrvatske Božidar Petrač, a emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

U prvi svezak izabranih djela Milutina Cihlara Nehajeva uvršten je izbor ogleda, kritika i članaka objavljenih uglavnom u časopisima i novinama u razdoblju od 1899. do 1931. te pripovijesti Veliki grad, Iz neznanog kraja, Poloneza i Kostrenka. Sva su izabrana djela priređena prema zadnjim inačicama objavljenim za autorova života. Izdanje je priredio Ivica Matičević, a u našemu programu knjigu će predstaviti potpredsjednik Matice hrvatske i književni povjesničar Božidar Petrač. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.

Filozof, povjesničar, književnik, političar, poliglot. Milan Šuflay je jedan od najistaknutijih europskih intelektualaca prve polovice 20. stoljeća. Doktorirao je u 22 godini svojega života. Postao je najmlađi sveučilišni profesor u jugoistočnoj Europi. I do sada je ostao jedan od najpoznatijih svjetskih albanologa. Šuflay je i pisac prvog hrvatskog znantveno-fantastičnog romana. Jedan je od prvih i najsustavnijih europskih i hrvatskih promicatelja ekologije. Autor mnogobrojnih filozofskih, književnih, povjesničarskih i političkih eseja, rasprava, članaka, prikaza. Prema narudžbi beogradskog dvora, u najvećem naponu njegove stvaralačke snage, 18. veljače 1931., umlaćen je željeznom šipkom, usred Zagreba, u Dalmatinskoj ulici. U emisiji govorimo o njegovim političkim spisima, borbi za hrvatsku neovisnost, o tome zašto su se u povodu njegove smrti oglasili Albert Einstein i Heinrich Mann. Gost emisije je književni tajnik Matice hrvatske Vladimir Lončarević. Emisiju uređuje i vodi Katarina Varenica.