SUBOTA 11:10 Gostuje povjesničar umjetnosti, pisac i novinar Vladimir Peter Goss 

Vladimir Peter Goss (Gvozdanović) povjesničar je umjetnosti, pisac i novinar iz Zagreba gdje je maturirao u Klasičnoj gimnaziji, diplomirao na Filozofskom fakultetu povijest umjetnosti i engleski te magistrirao povijest umjetnosti.

Godine 1969. odlazi u SAD, gdje je 1972. doktorirao na Sveučilištu Cornell (Ithaca, NY) s tezom o predromaničkom i ranoromaničkom graditeljstvu u Hrvatskoj. Predavao je na Sveučilištu Michigan, Sveučilištu Tel-Aviv, Sveučilištu North Carolina – Chapel Hill, Sveučilištima u Zagrebu i Rijeci.

Autor je ili suautor 19 knjiga ili znanstvenih kataloga i 113 znanstvenih studija s naglaskom na razdoblja predromanike i romanike na Mediteranu i Jugoistočnoj Europi. Kao predsjedatelj sekcija i/ili izlagač nastupio je na 68 međunarodnih skupova. Po dolasku u Hrvatsku 1999., nastavlja znanstveno-nastavničku karijeru na Sveučilištu u Rijeci kao redoviti profesor do 2012., a danas je profesor emeritus te se uz srednjovjekovnu umjetnost i kulturu bavi studijima prostora, kulturnog pejzaža i dosega umjetničke kritike.

Bio je član Organizacijskog odbora velikog europskog izložbeno-znanstvenog projekta Sigismundus rex et imperator, koordinator za Hrvatsku projekta Europske komisije Cradles of European Culture (2008.-2012.) te nositelj projekta Romanika u međurječju Save i Drave i europska kultura, MZOŠ 2003.-2014. Suautor je i urednik segmenta o povijesti hrvatske umjetnosti za projekt HAZU od nacionalne važnosti. Tijekom Domovinskoga rata i poraća bio je voditelj Odjela za promidžbu Nacionalne federacije američkih Hrvata  (pro bono) i kao dopisnik Večernjeg lista iz SAD-a u promidžbi hrvatskih interesa u anglofonom svijetu.

Tiskano mu je nekoliko tisuća novinskih članaka, osvrta, kritika, autor je 8 romana, 2 zbirke kratkih priča, pisao je narativne kronike Washingtonska fronta (Hrvatska sveučilišna naklada, 1994.), Kako smo se osvetili Georgeu Bushu (Večernji list, 1994.) te je surađivao u javnim medijima – od Večernjeg, Vjesniku, Hrvatskog slova i Korabljice do Zbornika Klasične gimnazije, Republike, Vijenca, Književne Rijeke i Zajedničara. Kritičari su ga nazvali “pjesnikom Domovinskog rata”, a njegov pripovjedački stil uspoređivan je s onim Saula Bellowa.