Zeleni biseri Hrvatske
<span style="color: #32373c;">Zeleni biseri Hrvatske emisija je HKR-a u kojoj se promoviraju nedovoljno istražene prirodne ljepote naše domovine, potiče očuvanje okoliša i korištenje obnovljivih izvora energije.</span> Emisiju uređuje i vodi Sonja Kuzmić.
Arhiva epizoda
SUBOTA 8:10 Arboretum Trsteno HAZU - hrvatska i svjetska jedinstvenost!
Nekadašnja aristokratska ljetna rezidencija iz 15. st. usred bujnog perivoja s egzotičnim biljkama, najstariji je spomenik vrtne arhitekture u Lijepoj Našoj i jedini arboretum na hrvatskoj strani Jadrana. Posebnost mu je autohtona maslina Jeruzalemka stara 250 godina uz 467 uzgojenih i 520 samoniklih vrsta biljaka.
SUBOTA 8:10 Slavonski planinarski put - pješački presjek Slavonije
Osnovan 1957. godine, Slavonski planinarski put, najstarija je i najduža planinarska obilaznica u Hrvatskoj, obuhvaća nešto više od 350 kilometara koji se mogu prehodati odjednom ili u nekoliko dionica. Obilazak je zahtjevan i potrebna je dobra priprema, stoga ne čudi da ga je od osnutka do danas svega desetak osoba prehodalo odjednom u 9 dana, koliko prosječno traje obilazak.
SUBOTA iznimno u 14:15! Dilj gora
Dilj gora uz Požešku goru, Psunj, Papuk i Krndiju sastavnica je planinskog vijenca koji okružuje Požešku kotlinu s jugoistočne strane dok sa sjeverne zatvara Brodsko posavlje. Iz niza njezinih prirodnih posebnosti izdvajamo Sovsko jezero koje se nalazi na 430 metara iznad mora i ostatak je nekadašnjeg Panonskog mora.
SUBOTA 8:10 Krndija - slavonska šumovita ljepotica
Dio je planinskog okruženja Požeške kotline i prirodni nastavak Papuka. Njezin Ružica grad ubraja se u najpoznatije i najvelebnije utvrde Lijepe Naše. Njome prolazi najduži slavonski planinarski put dug 300 kilometara, najviši vrh joj je Kapovac visok 792 metra.
SUBOTA 8:10 Psunj - najviša planina hrvatske žitnice
Nekoć otok Panonskog mora, danas oaza prelijepih šuma, nudi najljepši pogled na Slavoniju i Moslavinu. Njegov najviši Vrh Brezovo polje s 985 metara ujedno je i najviši slavonski vrh. Psunjski posebni rezervat šumske vegetacije "Muški bunar" sa živućim primjercima gorostasnih bukvi i hrastova kitnjaka starosti od 150 do 300 godina, jedan je od rijetkih prašumskih dijelova u Hrvatskoj.
SUBOTA 8:10 Jezersko vrelo Torak
Izdizanjem sedrene barijere Skradinskoga buka, ujezerivši 13 kilometara toka rijeke Krke i potopivši 3 kilometra toka rijeke Čikole, nastao je jedinstveni prirodni fenomen NP Krka.
SUBOTA 8:10 Svilaja - imenjakinja vile iz Zoranićevog romana "Planine"
Ponos Dalmatinske Zagore, pruža se između Sinjskog i Petrovog polja u dužini 30 kilometara. S njezina istoimenog najvišeg vrha lijep je vidik na Peručko jezero u dolini rijeke Cetine te preko njega na Troglav. Po istraženosti Svilaja spada među slabo poznate hrvatske planine, donekle je poznat samo njezin viši jugoistočni dio do glavnog vrha. Bogata je endemičnim biljnim vrstama, primjerice orhidejama. Na žalost, dio srednje Svilaje između Vrlike i Siverića još je miniran!
SUBOTA 8:10 Via Adriatica - jedinstveni pješački put Lijepe Naše
Protežući se od poluotoka Kamenjak na sjeveru do Prevlake na jugu u dužini od 1100 kilometara s 41 000 metara ukupne visinske razlike, ovaj jedinstveni pješački put kombinacija je postojećih označenih planinarskih putova, šumskih cesta, poljskih puteva te manje prometnih lokalnih cesta. Via Adriatica otkriva i spaja prirodne, kulturne, povijesne i sakralne specifičnosti jadranskog podneblja Hrvatske. Sastavljena od 13 dionica obuhvaća 14 planina, 12 rijeka, 2 jezera, 4 nacionalna parka, 3 parka prirode, 1 strogo zaštićeni rezervat te niz zaštićenih područja prirode.
SUBOTA 8:10 Selo Čigoč - hrvatski dom bijele i crne rode
Prvo europsko selo roda nalazi se u Lonjskom polju koje prema broju gnijezda ima najbrojniju populaciju roda u Europi. Zbog iznimno pogodnih prirodnih uvjeta gotovo na svakoj kući ili štali gnijezda svijaju bijele rode, a posebnost su mu i crne rode koje su izrazito plaha vrsta roda.
SUBOTA 8:10 Lonjsko polje - najveće zaštićeno močvarno područje Hrvatske, ali i cijelog dunavskog porječja!
Drugi najveći park prirode u Hrvatskoj, nedavno je proslavio svoj 31. rođendan. Njegov posebni rezervat Krapje đol jedino je mjesto na svijetu gdje ptice žličarke rabe riječni rukavac kao gnjezdilište i vlažne pašnjake kao hranilišta za vrijeme gniježđenja. Posebnost su mu i Čigoč, prvo europsko selo roda te Krapje koje ima titulu sela graditeljske baštine.